Reportajen : Meke Magno Nazaria

Relasiona ho festa demokrasia ne’ebe besik ona, Partidu politiku sira hato’o sira nia promesa ba povu Timor leste liu husi sira nia programa prioridade partidu nian, promesa sira ne’e sira hato’o liu husi debate politìku, atu nune’e povu tau konfiansa ba sira iha eleisaun parlamentar ne’ebe monu iha 21 Maiu 2023.
Partidu Unidade Dezenvolvementu Demokratika (PUDD) no partidu Libertasaun Povu Ai Leba (PLPA) mòs iha planu prioridade no programa estràtejiku ne’ebe mak bele garante povu nia moris no futuru nasaun iha tinan lima mai.
Partidu rua ne’e mai ho misaun no vizaun ida idak nian maìbe ho objetivu hanesan, atu hadi’a no halo dezenvolvementu ba povu nia moris no dezenvolvementu Nasaun.
Husi Partidu Unidade Dezenvolvementu Demokratika( PUDD) sira iha programa estràtejiku ba dezenvolvementu nasionàl hanesan iha setòr agrikultura,edukasaun, saùde no Joventude.
Tuir primeiru vise presidente ba orgaun profesional Partidu PUDD, Marse petronela bere hateten “ PUDD nia planu prioridade mak ami iha programa estràtejiku dezenvolvementu nasionàl nian, ami prioridade ba iha parte agrikultura , parte edukasaun no saùde , husi parte saùde iha isu boot ne’ebe ita hasoru iha ita nia nasaun ne’e mak malnutrisaun. Iha dadus balun hatudu katak agora dadaun ita nia inan isin rua sira ne’e ho numeru sira nia todan ne’e la to’o, sira katagoria malnutrisaun, kuaze porsentu sanulu (10%) , ida ne’e mòs preokupasaun boot ba PUDD, bainhira PUDD kaer ukun ita mòs sei tau matan ba ida ne’e, intervesaun ida mak agrikultura , bazeia ba asesu agrikultura ne’ebe mak foin halo iha 2019, ita hetan katak ita nia rai ne’e lubuk ida, ita foin to’o de’it porsentu ualu (8%) mak ita uza ba iha atividade agrikultura, entaun PUDD tau hela programa para oinsa atu masimiza utilizasaun ba ita nia rai , para uza ba atividades agrikultura, PUDD kaer prinsipu agrikultura organiku, primeiru ita sei haree husi asuntu adubu, bazea ba sensus agrikuktura, ita nia utilizaun ba iha adubu kimiku ne’e menus, iha neen porsentu(6%) , ita nia hakarak ne’e la bele to’o porsentu neen (6%) ita hakarak haforsa ita nia produsaun adubu organiku, nune’e ita bele uza iha atividade agrikultura, bele moderniza nia ekipamentu maìbe ita uza adubu organiku , hanesan atividade ida oinsa ita atu prezeva ita nia rai no natureza ne’e di’ak nafain para ita nia oan sira nafatin moris iha ambiente ne’ebe saudavèl,natureza ne’ebe ajul no matak.” dehan vise presidente partidu PUDD Marse petronela ba Jornalista Radio rakambia iha Museum Rezistensia UNTL -Dili, Sexta feira (28/04/2023).
Enkuantu liga ba edukasaun PUDD sei asegura imfrestrutura eskola no mòs sei fò formasaun ba manorin nain sira iha munisìpiu.
Marse hatutan “ Liga ba edukasaun,ita bazeia ba survei balun ne’ebe halo ona iha tinan balun ,ita nota katak iha problema boot lubuk ida, haree iha imfrestrutura,iha prosentu tolu nulu resin tolu (33%) eskola ne’ebe laiha Haris fatin, iha sanulu resin ida porsentu (21%) eskola mak laiha listrik, ne’e survei mak hateten,entaun sei PUDD mak kaer ukun karik ,sei asegura imfrastura eskola tenke bazeia ba patraun eskola ne’ebe ita iha, ezemplu tenke iha haris fatin ne’ebe seguru, tenke iha listrik, ida ne’e mak ami sei haforsa sekarik ami tama iha parlamentu , tama iha governu, problema edukasaun nian ida tan mak bazeia ba survei ne’ebe iha. Iha eskola balun, iha profesor sira barak mak sei esplika ho lian materna,ezemplu hanesan Oe-cusse , iha sia nolu resin sia pursentu (99%) sira uza lian materna hodi esplika, saida mak PUDD bele haree, ne’e mak oinsa ita bele halo formasaun ba ita nia manorin sira.
Iha asuntu kona-ba rekursu humanu ida fali mak sira nia backround estudu, ne’e bazeia ba survei iha hitu porsentu (7%) mak eskola ne’e diploma la klaru ,ita tenke haree, kuandu nia la prense entaun ita tenke halo inditifikasaun para haketak tiha sira, karik sira hakarak nafatin entaun ita tenke halo formasaun kapasitasaun para hetan sira nia kapasidade ne’ebe merese atu sai manorin.”
PUDD nafatin tau joven ba prioridade sira nian, asuntu juventude ne’e sai preokupasaun boot ba PUDD, tanba ne’e PUDD sei tenta realiza programa ne’ebe mak bele dezenvolve joven nia moris iha futuru.
“ Kona ba asuntu Joven, Joven ne’e preokupasaun boot ba PUDD, tanba pursentu sia virgula neen (9,6%) joven idade husi 15 to’o 24 sira dezempregu, PUDD sei tenta realiza nia programa atu harii iha kada aldeia,servìsu hamutuk ho sekretariu estadu juventude desportu para oinsa kada aldeia ne’e ita indetifika grupu joven sira bazeia ba sira nia espesialidade para atu halo asosiasaun ka kooperativa para ita bele eduka sira , antes sira atu halo sira nia atividade sira tenke halo formasaun,depois ita prepara oferese sira ho kreditu suave ,kreditu ne’ebe kama’an pois sira halo boot, ita labele husik sira ,akompania sira to’o sira nia negosiu bele hamriik.
PUDD mòs sei halo pilotu projetu iha fatin balun , hodi haree lao ho di’ak ka lae, aleinde ne’e PUDD hanoin para oinsa atu kontinua ho politìka agora ,kombina ho politìka ne’ebe governu halo para atu haruka joven sira ba rai liur maìbe ho prinsipu ba para atu aprende laos ba hodi sai fali sidadaun iha ne’eba , ba aprende depois fila, sira fila mai ita nafatin indetifika sira para oinsa supporta sira sai rekursu ida hodi dezenvolvementu rai ida ne’e.” Katak Marse.
Relasiona ho asuntu dezempregu, PUDD iha programa ida ba joven agrikultura liga ba to’os estadu.
Vise presidente PUDD. Marce haktuir” PUDD mos haree ba asuntu empregu nian. Iha idea ida oinsa para joven agrikultura liga ho to’os estadu , ida ne’e programa ida ne’ebe espesial ida. programa to’os estadu ne’e hanesan ne’e ,se kuandu PUDD hetan oportunidade ba ukun , ami sei enkaisa programa ida ne’e para governu atu kontratu ho rai nain. Ita hahu husi parte sul ne’eba, para kontratu sira nia rai ne’ebe luan hodi halo to’os estadu. Ita sei kontratu ho durasaun naruk,tinan tolu nulu (30) ou haat nulu (40), depois iha fatin ne’e ita kuda ai horis sira, modo sira, ho tempu naruk no tempu badak,ita halo oinsa para planu ida ne’e bele realiza, tanba programa ida ne’e nia impaktu primeiru mak ,ita reduz numeru dezempregu, segundu ita bele responde ne’e ba problema manutrisaun , treseiru ita nia siguransa sei laiha problema tanba ita nia joven lubuk ida ba servìsu iha ne’eba, sira servìsu kolen deskansa, laiha hanoin hemu lanu no prolema ida ne’e PUDD hanoin hela.“
PUDD iha estràtejia ida atu haree kona ba salariu standar traballhadores iha Timor leste ,ne’ebe mak ita hatene katak tuir salari standar sefope kiik oan no ne’e ladun bele resposta sosiadae nia nesesidade moris iha loron loron.
” Estràtejika PUDD nian katak atu dignifika ita nia povu. Dignifika ita nia povu mak oinsa atu bele lei mediasaun ne’e tenke justu no humanu, justu , segnifika katak tenke tuir sira nia servìsu , servìsu todan tenke hetan salari ne’ebe boot ,servìsu ne’ebe kama’an salari mòs tenke tuir ida ne’e , PUDD lakohi promete kona ba nia montante , maìbe PUDD tenta para atu indetifika para atu bele hasa’e , labele promete kona ba montante tanba montante mòs ita tenke haree ba kapasidade orsamentu governu. Ita konsidera mòs kapasidade setòr privadu atu selu , no mòs impaktu bainhira ita atu hasai salari minimum ne’e impaktu ba komunidade, sosiadade tomak ne’e saida , ida ne’e tenke konsidera entaun la bele promete mntante maìbe PUDD konsidera katak ida ne’e programa prioridade ne’ebe tenke haree ,esforsu para atu amenta salari minumu ba iha ita nia joven no komunidade tomak.“
PUDD konsidera Pensaun Vitalìsìa hanesan korupsaun legal governu, tanba ida ne’e PUDD iha planu atu hasai Lei pensaun vitalìsìa bainhira sira ba tur iha kadeira parlamento.
Vise presidente partidu PUDD afirma ” Husi partidu PUDD konkorda hamate pensaun vitalìsìa tanba ida ne’e korupsaun legal, PUDD tenta haree para oinsa bele hasai tiha, hodi bele garante osan ne’e ita aloka ba iha dezenvolvementu ,ba povu tomak no ema hotu nian,duke ba de’it ema nain ida rua de’it mak hetan pensaun vitalìsìa.
durante ne’e ema hotu kolia kona ba kestaun pensaun vitalìsìa, tanba ne’e mak partidu PUDD mai ho hanoin ida, bazeia ba responde ita rasik, tanba lei pensaun vitalìsìa ne’e ita konsidera hanesan korupsaun legal, ida ne’ebe mak lei premiti ba sira kontinua hahu habosu sira nia bolsu,entaun ida ne’e ladi’ak,bazeia ba observasaun lei pensaun vitalìsìa ne’e ladi’ak.“

Juventude PLPA. Photo by Fernanda Moniz Araujo
Aleinde ne’e Partidu Politìku PLPA mòs hato’o sira nia planu prioridade saida mak partidu iha no mòs programa estràtejiku saida de’it mak sira sei implementa wainhira sira hetan oportunidade ba ukun.
Planu prioridade PLPA mak atu dezenvolve Edukasaun, Saùde, imfrestrutura, agrikultura, Comersia industria, Justisa, Sosial.
Tuir prezidente juventude partidu politìku PLPA ,Antoniu Santo Cardoso hateten ” Programa ne’ebe ami iha,tematika area ne’ebe mak atu dezenvolve , mak hanesan edukasaun ,saùde ,imfrastutura , agrikultura, comersial industria, no programa tematikas ida tan mak sosial, justisa, administrasaun publiku, ida ne’e planu tematika ba partidu PLPA nian.
Programa ne’ebe ami atu implementa mak, primeiru administràsaun publiku,no edukasaun. edukasaun ne’e prioridade ba ema hotu,nia hanesan savi importante ida ba dezenvolementu nasaun ida ne’e. Ami nia prioridade mak ne’e atu aumenta kurikulum ba estudante sira wainhira gradua iha universidade balun, sira kurikulum oreinta para atu hetan kampo de traballhu , ida fali mak adopta lei kona ba edukasaun moral, iha primeira fraze lori sira ba aprende kolia no adultu, evita sira monu ba lasu no moralidade hanesan seksulibre , droga no krimi , kontrola liu husi norma no regulamentu atu regula ema kumpri tuir lei.“
Liga ba asuntu agrikultura PLPA sei apoiu liu husi Programa sensabilizasaun hodi sustentavel produsaun merkadu.
Antoniu hatutan “ Ba agrikuktura,agrikultura nia hanesan peskadores , agripekuari, floresta, no apoiu sira ho programa sensabelizasaun ,sustentabil kona ba produsaun merkado , interdus sistema modernu ba agrikultura no peskadores sira.“
Enkuantu ne’e Antoniu mòs esplika hela kona ba programa PLPA nian liga ba asuntu Comersia industri, imfrestrutura, administrasaun publiku.
” Ba iha comersia industria nia mikro impreza ne’ebe halo akompania liu husi programa sensibilizasaun ne’ebe efisensia, harii fabrika mobiliza hanesan kadeira ,meja, armari husi nu’u , aka diru kain, hodi kria kampo de traballho , husi imfrestrutura ami sei hadi’a estrada iha teritorìa tomak atu nune’e bele fasilita povu nia atividade ekonomika, sosiais no kulturais , ami sei halo instalasaun internet gratuita iha kapital Dili durante tinan ida (1) depois liu tinan ida uzadores sira sei selu dolar rua kada fulan.
Progama ba administrasaun publiku, ami sei halo arkilizasaun veikulus ba kareta xefe suku sira no motòrzas ba xefe aldeia sira , ne’e nuda’ar fasilidade importante ba povu, aplika programa sensibilizasaun komutariu hodi kuda sentidu responsabilidade no kona ba sentidu partensia nune’e sira bele kontente kona ba servìsu kolektiva husi suku no aldeia sira.” Dehan Antoniu Cardoso ba jornalista Radio Rakambia iha museum rezistensia, Nasional, UNTL-Dili. Sesesta-Feira (28/04/2023).
PLPA sei hadi’a sistema setòr justisa iha tribunal hodi kombate mafia justisa , no ba setòr sosial sira sei rejolve lista veteranus.
” Ba iha setòr justisa sei hadi’a melhora
julgamentu iha tribunal hodi garante igualdade lei,kombate mafia justisa , no iha sosial sei rejolve lista veteranus sira ne’ebe pendete tuir meritu kontribuisaun ba luta ukun rasik an no sei halo bolsu estudu ba graduadus meritu ba akademiku sira ne’ebe inan aman laiha kbiit finanseru.” Tenik Cardoso.
Partidu PLPA sei hamos Lei pensaun vitalìsìa ou sei koloka lei pensaun vitalìsìa ne’e ba iha autoridade lokal sira mak simu wainhira PLPA mak ba kaer governasaun.
” Pensaun vitalìsìa ne’e habosu ema ida de’it ou grupu ida de’it, nia la interese ba komun. Ohin loron ita preokupasaun ba pensaun vitalìsìa ,maìbe ita nia nai ulun sira dehan liberta patria liberta povu maìbe haluha tiha ida ne’e, povu nafatin diskute ba pensaun vitalìsìa ne’ebe habokur ema ida rua nia kabun, se Partidu PLPA mak ukun,lei pensaun vitalìsìa ne’e hamos tiha, hodi garante dezenvolvementu ba sidadaun hotu hotu tuir lei ne’ebe konstituisaun haruka , maìbe sekarik pensaun vitalìsìa ne’e presiza duni atu iha di’ak liu aloka ba iha autoridade lokal sira hanesan xefe suku ,xefe aldeia sira tanba sira mak besik liu ba komunidade. Ita iha nasionàl hetan de’it dadus ne’ebe mak sira haruka mai,sira mak besik liu komunidade, tanba ne’e di’ak liu fò ba iha autoridade lokal sira duke mai iha membru parlamentu.” Nia hateten.
Liga ba Eleisaun Parlamentar 2023, juventude mòs iha papèl importante ba festa demokrasia ida ne’e, juventude iha potensial atu inklui sira nia an ba iha partidu politìku.
Tuir juventude feto, Fabiola da Conseçao katak “ Papel juventude iha partidu politiku mak hanesan ne’e, ita iha unidade nasionàl, haburas espiritu nasionalismu , liu husi sensibilizasaun iha ambitu prosesu revoluzasaun mental nune’e Timor oan sira bele iha sentidu , de pertense no responsabilidade , hodi partisipa aktiva iha prosesu dezenvolvementu rai doben Timor-leste. Agora dadaun ita haree katak juventude ne’e mesak ema kreativu ,inovatu hotu soke faila ne’e tanba laiha fatin ne’ebe mak atu sira bele hato’o sira nia kreatividade. Sira nia inovativu kona ba saida mak sira atu halo, ho nune’e governu iha obrigatorìu no iha responsabilidade ida tenke kria kondisaun ne’ebe mak di’ak ba juventude sira , atu nune’e juventude mòs bele kria rasik kampo de trabhallo ba sira nia an no redus dezempregu iha ita nia rai laran.“
Aleinde ne’e estudante UNTL , Bonifasio Abi nuda’ar Juventude hateten , joventude iha papèl importante tebes partisapa ba partidu politìku hodi bele kontrola ba desizaun politìku.
Estudante UNTL, Bonifacio Abi katak “ Kolia kona ba papèl juventude iha ambitu politìku nia laran, liu liu ita kolia partidu politìku ,importante liu mak , primeiru antes nia atu ezerse nia an ba iha partidu politìku ida ,nia tenke kuñise lai natureza partidu ne’e oinsa, nia objitivu ne’e saida , tanba ita hatene katak politìku nia esensial liu mak hanesan espasu ida atu bele foti desizaun , deliesaun tanba ne’e mak partisipasaun joven iha politìku ne’e , ida mak nia bele hola parte iha laran para oinsa mak nia haree halo kontrolu ba desizaun ne’ebe iha hodi bele atinji ba iha interese komu nian tanba ne’e mak papèl juventude importante tebes ba iha partisipasaun politìka atu nune’e nia bele utiliza nia papel hirak ne’ebe mak ba iha kreativu, produtivu, inovativu, kritiku, utiliza nia papel hirak ne’e ezerse partidu politìku atu nune’e nia bele hola parte ida importante ,knaar ida importante oinsa para suporta nafatin partidu politìku rasik hodi bele halo kontrola.” Nia dehan.
Enkuantu Bonifacio hatutan, Juventude ne’ebe hakarak kontrubui ba dezenvolvementu nasaun nia tenke investe an maka’as ba iha setòr edukasaun no la kria konflitu no impede ema seluk nia liberdade.
Bonifacio hatutan ” Saida mak juventude bele halo hodi kontrubui dezenvolvementu nasaun, ita kolia kona ba dezenvolvementu nia konseptu ne’e boot tebes, tanba ne’e mak liu husi joven ida ne’ebe mak la kria konflitu, la kria kondisaun ida ne’ebe mak impede ema seluk nia liberdade ne’e nia kontribui ona ba nasaun, ida ne’e primeiru, ba segundu mak oinsa joven sira bele kontribui ba dezenvolvementu nasaun, nia tenke investe nia an maka’as ba setòr edukasaun, tantu ba edukasaun formal ,formasaun profesional sira, atu nune’e bele garante ba nia potensia rasik ,oinsa nia atu bele kontribui liu tan ba dezenvolementu nasaun ida ne’e.“
Bonifacio mòs la haluha hato’o hela nia mensajem ba maluk joven iha Timor laran.
” Ha’u nia mensajem ba ha’u nia maluk joven Timor oan sira hotu mak importante liu ita kuiñise liu ita ida idak nia papel, kria kondisaun ida ne’ebe paz no estabilidade iha ita nia sosiadade ne’e rasik , sai hanesan ajenti sosial ba iha problema sosial sira hotu, atu nune’e ita bele ezerse ita nia funsaun ho di’ak nuda’ar joven tanba joven mak futuru nasaun, joven mak ajenti ba kontrolu sosial, tanba ne’e hau nia mensajem ba ita hotu atu utiliza ita nia papèl sira ne’e ho di’ak, funsiona ho di’ak , servi ita nia povu, hahu husi ita nia famila uma laran, komunidade to’o ba sosiadade nasaun ida ne’e.” Nia hakotu.
Discussion about this post