Reportajen: Meke Nazaria Magno

IADE no UNDP asina akordu projetu Yes, formasaun ba joven sira. IADE mandarin. Segunda – Feira ( 04/04/2023). Photo by Meke Magno
Instituisaun Apoiu Dezenvolvementu Economika (IADE ) entre UNDP, asina akordu projetu Yes kona ba formasaun ba Joven atu sai emprezàriu. Seremonia asinatura akordu ida ne’e, hala’o iha salaun IADE mandarin. Segunda – Feira ( 04/04/2023).
Iha akordu ida ne’e, IADE sei halo projetu ida ho naran Yes hodi, fò formasaun emprezària ba iha Joven Timor- leste. Projetu ida ne’e, sei implementa iha Munisipiu haat (4) Dili, Baucau , Liquisa , Ermera. Objetivu husi formasaun ida ne’e atu hasa’e joven sira nia koñesimentu liga ba emprezària.
IADE asina akordu importante hodi fo oportunidade di’ak ba joven Timor – Leste tantu feto ho mane.
Diretòr Ezekutivu Instituisaun Apoiu Dezenvolvementu Economika (IADE), Filomeno Marcello Belo katak “ Asina akordu ida ohin ne’e oportunidade ida di’ak tebes ba joven sira iha Timor, tantu feto ka mane. Liu liu iha munisipìu haat (4) Dili, Ermera , Liquesa ho Baucau.
Objetivu husi akordu ida ohin, atu eleva sira nia koñesimentu, liga ba iha asuntu emprezária inklui mòs iha finalidade ne’e sira sei hetan apoiu orsamentu atu nune’e bele hahu sira nia negosiu. Montante orsamentu depende ba sira nia planu. Bisnis ne’èbe aban bain rua aprezenta. Ida oportunidade di’ak loos ba joven sira ne’ebe hakarak deside sira nia an sai emprezariu iha futuru.“
Diretòr Filomeno hatutan, “IADE hetan apoiu husi UNDP ba projetu yes ho totàl orsamentu $279,150 Amerikanu kada tinan ba programa tolu. (3) , primeiru formasaun ba joven sira. atu bele tuir formasaun inisiu depois de formasaun ne’e hotu ami halo tais hodi hetan ida ne’èbe di’ak liu. Hodi sa’e ba segundu treinamentu. Depois de treinamentu ami sei apoiu orsamentu, atu hahu sira nia bisnis. Ba sira ne’ebe eziste nanis ona sei aumenta tan, para sira nia bisnis sai furak liu. Bisnis ne’e ba kualker area, no projetu ne’e ba tinan lima (5) komesa hahu agora to’o tinan lima mai tan“
Prosesu asina akordu lori tempu naruk.
” Prosesu atu asina akordu ida ne’e prosesu ne’ebe naruk tebes. Prosesu ne’e hahu iha tinan ida ba kotuk, depois exelensia vise ministru apoiu ami halo enkontru bebeik ho UNDP, MTCI, Koica, Sefope no mos SEJD. Ikus mai iha fulan kotuk akontese asesamentu ida prigu loos husi UNDP. Agradese tebes IADE bele liu, iha prosesu ida ne’e hodi hola parte iha projetu YES.
Prosesu projetu ida ne’e, koopera ho IADE. IADE nia knaar mak iha pontu importante tolu (3), ida mak IADE sei fasilita formasaun, kapasitasaun emprezàrial. Ba iha ita nia joven sira, espesial ba sira ne’ebe mak star up no mòs sira ne’ebe eziste bisnis. Segundu IADE sei fasilita sira liu husi inkupasaun ida atu depois de formasaun IADE bele kontinuasaun fò apoiu para sira bele halo sira nia bisnis.
Iha implementasaun, ami sei kolia ho UNDP para bele iha fleksibilidade mòs ba iha munisipìu sira seluk. tanba joven ne’e iha teritorìa tomak inklui munisipìu haat (4). Ohin, ha’u hakarak informa projetu ida ne’e sei hahu ohin, IADE sei implementa iha fulan ida ne’e nia laran depois de asina” Katak Diretòr Filomeno.
Aleinde ida ne’e Ministru Cordenador Assunto Economica ,Sr. Joaquim Amaral hateten ” Ida ne’e oportunidade ida tanba IADE nia programa iha anin ona husi joven sira komesa atu partisipa aprende ba iha emprezàrio tanba ne’e mak fò apoiu MTCI sira nia progragama kreatisavel nian, iha kooperasaun di’ak tebes ho UNDP , modelu parseiru ne’ebe sei halo ho UNDP,ne’e estende tan ba iha IADE , tanba IADE perpara tiha ona nia programa fò ba iha emprezàriu ,kuandu iha formasaun hotu sei atribui ho verbàl oituan para sira hahu sira nia negosiu , programa resultadu di’ak tebes tebes tanba ne’e mak hetan parserial ho UNDP atu halo boot programa ida ne’e.” Katak Ministru.
Husi parte seluk, Ministru enkoraja ba joven iha Timor-Leste atu aproveta tuir formasaun ida ne’e, liu liu ba sira ne’ebe mak servìsu iha rai liur, fila mai bele aproveta formasaun ida ne’e, hodi hasae sira nia koñesimentu.
Ministru Joaquim hatutan. “Sira sei tuir formasaun, depois de formasaun sei iha osan oituan hodi finansial sira nia proposta, hodi sira bele hahu sira nia negosia hanesan grupu, ha’u enkorja ba joven sira atu bele aporveita formasaun sira ne’ebe iha. IADE mòs nia reprezentasaun iha munisipìu sira iha, bele kontaktu hodi rejistu. Liu liu ba joven sira ne’ebe iha oportunidade servìsu iha liur, fila mai iha koñesimentu no kapital oituan bele aproveta formasaun sira ne’e, hodi bele aumenta sira nia koñesimentu no bele mòs sai fatin sira hasoru malu no koñese malu, hodi hahu halo sira nia grupu.
Ita hein katak programa ne’e sei lao tinan lima (5), to’o tempu ne’èba. Ita hein katak, kada tinan fò numeru emprezàriu ba joven sira ne’èbe hakarak halo sira nia vida hanesan emprezàriu. numeru emprezàriu foun sira ne’ebe barak signifika katak ita hari’i kampo de traballu barak, kontribui mòs ba mukit no susar iha ita nia rai.
Prosesu ba projetu lao ho di’ak no sei final Prosesu iha 80% lao ho di’ak. Reklamasaun sira ne’e normalmente, Ministeriu Administrasaun Estatal valida tiha, berifika tiha mak haruka ba iha intedidade implementa halo pagamentu. Nia prosesu ne’e nafatin, autoridade komunitariu sira, xefe suku sira , xefe aldeia sira tenke koopera haruka dadus ba iha Ministeriu Adiministrasaun Estatal. Dadus ne’e validu, indetidade implementador sira hodi haree oinsa atu selu, tuir planu ita sei Finaliza iha 30 Junu. Ita hein katak, ita nia indetidade implementador bele aseleira distrubuisaun atu nune’e ita labele estende tan.“
Entertantu Vise ministru MTCI hateten, IADE mak sei melhora no halo hermonizasaun ba informasaun emprezàsaun fasilita atividade invazaun ba joven sira.
Vise Ministru MTCI Domingos Lopes Antunes hateten ” ida ne’e selebrasaun akordu ida importante tebes tebes. Asina projetu yes, husi IADE , atu melhora, hermoniza modul sira, hermonizasaun ba formasaun emprezàsaun atu fasilita atividade invusaun liu liu ba joven sira. Ohin iha munisipìu haat (4) maìbe iha autorizasaun ba iha projetu Yes bele halo iha munisipìu barak.
Akordo ida ne’e kompenete ida husi autobook governu ho parseiru, Koica, UNDP ho governu deside atu melhora ministru sira atu ba apoiu formasaun ne’e. Projetu yes ne’e importante,tanba nia objetivu rua mak oinsa mak ajuda joven sira feto ho mane iha area rural no mòs iha sidade Dili atu hetan servìsu , atu ajuda joven sira iha avilidade ba halo negosi , kompenete ida mak hamutuk ho IADE bele atinji objetivu rua ne’e, bele apoiu joven sira iha empregu maìbe ajuda sira sai hanesan vendadòr foun ho melhora liu tan sira ne’ebe halo ona negosiu ezistensia.“
Aleinde IADE ,sekretaria Estadu Joventude Desportu mòs tenke fò apoiu entrega politìka implementasaun apoiu ba juventude no MTCi rasik fò apoiu ba kompenete rua.
Vise Ministru hatutan ” Iha inisiativa sira seluk kontribui ba objetivu rua, aleinde ho IADE. Ida mak Sekretaria Estadu Joventude Desportu fò apoiu, entrega politika de implementasaun apoiu ba juventude sira, liu liu ba area vendadores , atu joven sira premove sira nia kreatividade iha munisipìu idak idak.
Kompenete ida seluk ho ami MTCI apoiu ba kompenete rua, ida mak promove negosiu lukrutivu , hahu lansa tinan kotuk, tinan ida ne’e mòs lansa tan, iha munisipìu hotu hotu, ne’e meus ida oinsa para joven sira bele iha atividade negosiu. Seluk mòs atu fò kredit suavel, ida ne’ebe mak hetan fundu kiik halo sira nia negosiu standar, se hakarak melhora sira nia negosiu boot liu ,osan boot ne’ebe hein hela sira, mak kredit suavel ne’e, ida ne’e mak utilizasaun rekursu sira iha projetu yes, espera katak iha partisipasaun boot.
Akordu ida ohin ne’e ha’u hakarak spesifiku oituan, tanba ohin loron iha ita nia nasaun, ita iha dezafius boot ida , joven sira atu iha negosiu foun, IADE sei iha knaar boot ba ida ne’e.” Tenik Vise ministru.“
Iha biban ida ne,e, reprezentante husi UNDP sra. Adeline Carrier tenik ” Ida ne’e hanesan faze inisiu ida ne’ebe mak naruk halo kolaberasaun ho IADE, inklui ho UNDP atu nune’e aselera ita nia faze formasaun emprezàrial sei implementa iha periode tuir mai, entaun pontus importante tolu mak mensiona depois de asina akordu ida ne’ne.
IADE nia funsaun atu bele fasilita preokupasaun ne’èbe mak sei hamutuk ho ekipa UNDP halo rekrutamentu sei fasilita fahe informasaun formasaun emprezamentu, ba ita nia emprezàdu, segundu, iha faze ida ne’e, ita sei ajuda liu husi rekrutamentu joven sira ne’ebe mak hetan ona inkupasaun, sira sei tama ona ba faze preokupasaun ho formasaun hiraK ne’ebe mak ho IADE ho nia rekursu ne’ebe mak faslita sira. ikus liu mak liu husi faze preinkupasaun no inkupasaun sira mòs sei asesu ba fundus ne’ebe mak dadaun ne’e iha akordu rasik ita fasilita , sira sei hetan apoiu finanseiru ne’ebe mak depende ba sira nia proposta ne’ebe mak sira aprazenta.” Nia hakotu
Discussion about this post