• Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • Livestreaming
  • Contact
Thursday, September 28, 2023
-18 °c
  • Login
RMTL
Advertisement
  • Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • LivestreamingLive
  • Contact
No Result
View All Result
  • Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • LivestreamingLive
  • Contact
No Result
View All Result
RMTL
No Result
View All Result
Home Istoria

ANAS   Realiza Dialogu Nasionàl

Redi Mídia Timor-Leste by Redi Mídia Timor-Leste
March 24, 2023
in Istoria, Tetun
0
ANAS   Realiza Dialogu Nasionàl
16
SHARES
20
VIEWS
Share on FacebookShare on TwitterShare on WAShare on Linkedin

Reportajen : Meke Magno Nazaria

Timor – Leste  selebra Loron mundiál  bee mos ne’ebe monu Iha  22 Marsu 2023. Autoridade Nasionàl Agua Saneamentu  (ANAS)  reáliza dialogu nasionàl,  hodi tau hanoin hamutuk. Ita nia kondisaun reál relasiona ho asuntu bee no   infrastrutura, saúde, edukasaun no agrikultura. hodi  buka dalan  hatán ba dezafiu sira  iha Timor-leste.

Diálogu nasionál ida ne’e, hetan partisipa husi Presidente repúblika  Timor-leste. Ministeriu Agrikutura, Ministeriu saúde , Ministeriù obras Publika , Ministeriu Edukasaun, no partisipante husi estudante universitáriu  sira no mós xefe suku husi munisípiu   6  ,Ermera,  Baucau, Viqueqe ,Aileu , Ainaro no  Dili.

Presidente da Republika Timor-Leste  Dr. Jose Ramos Horta mak   Loke deskursu ba abertura   Dialogu Nasionàl  Bee , deskursu refere realiza iha loron Kuarta fiera (22-03-2023)  salaun Elizabeth room city8, Dili.             

Prezidente da republika TL . Foto : Fernanda Monis de Araujo

                                     

 Presidente da Republika Timor – leste, Jose Ramos Horta. Hateten. “  Ha’u hirus, triste ho  ita nia popolusaun no joven sira, tamba la iha konsiensia  halo ita nia sidade ne’e mòs. Depois ita halo kampanha iha tinan hira nia laran ona gasta osan lubuk ida , halo kampanha  labele so’e lixu  iha luron, iha estrada ninin ,mota laran , populasaun sira ne’ebe hela iha  mota ninin ne’e   iha area Dili laran  so’e lixu tama ba mota laran ,lixu iha ita nia oin rasik ema la hili.

Kona ba meiu ambiente  laos de’it kuda Ai, ha’u rona  uluk  presidente sira seluk mòs kuda ai miliaun ida , depois presidente rasik mòs ba dala ida  de’it. Ai sira mate hotu , bibi mak han.

La’os de’it iha Timor maìbe iha rai  barak iha mundu halo kampanha  tenke mai husi  konsiensia katak ema ida  labele soe lixu ,labele simu plastiku metan,  ita hare bebeik loron loron ne’e plastiku oin oin barak demais , governu tenke iha konsiensia duni, governu  mòs  labele halo hela de’it relàtorio unidade internasionàl , labele halo bebeik relàtorio , relàtorio  bebeik mai husi NASCOES UNIDAS {NGO} internasionàl  sira, kona ba bee, kona ba meiu ambiente  , tau osan  didi’ak para  ajuda  komunidade  sira , tau osan didi’ak  para resolve komunidade sira nia problema  bee, iha programa balun hanesan ha’u rekonese   Australia ajuda  , Nova Zelandia Estadus Unidos, la sufisiente,  liu  tinan rua nulu (20) ona la resolve problema bee moos ba populusaun.” Tenik Presidente.

Enkuantu Presidente husu ba Governu atu loke pontenariu publiku no tau tanki ne’èbe di’ak  hodi oferese bee ba populasaun sira ne’èbe la asesu bee moos iha sira nia uma.

Presidente hatutan ” Wainhira ha’u muda ba Metiaut  iha tinan rihun rua ida ( 2001) , iha tinan rihun rua rua (2002) , ha’u hetan kedas bee,  ha’u ke’e hetan kedas bee, iha ne’eba ne’e maran att  los, hahu kedas ha’u fo bee ba populasaun sira  besik ne’e bele mai foti, no tau kedas torneira ida  iha liur para sira bele foti bee.

Ha’u hateten governu ne’e ema matenek de’it kuaze  hotu-hotu iha D.I.C  soke iha D.I.C la sufisiente , tanba sa mak  la loke pontenariu publiku ida, fatin ida ne’ebe bolu mòs pontenariu ne’e para iha bee matan ruma  , halo tanki ida iha ne’eba  halo kapas di’ak  ho jardin  oituan  para populasaun ne’ebe bee la tama  ba sira nia uma bele uza , populasaun  ne’ebe bee  iha uma la iha   mai iha kontenariu  kuru bee iha ne’eba,  koalia sosolizasaun  mòs iha ne’eba , governu tenke  tau orsamentu ho planu ida ho osan boot, planu para  halo pontenarius publiku para hotu-hotu bele asesu ba bee , lalika ke’e fali ou  ko’a fali kanu sira ne’ebe governu tau.” 

Foto : Fernanda Monis de Araujo

Iha biban ida ne’e,  Presidente no diretor nasionàl Autoridade Nasionàl Agua Saneamentu ( ANAS ip )  informa , hahu husi tinan kotuk Governu Timor fò apoiu ba Ministerìu Obras Publiku, involve mòs NGO sira hodi halo konservasaun iha area Dili relasiona ho rekursu bee.

 Presidente  Autoridade Nasionàl Agua Saneamentu ( ANAS ip ) , Domingos Pinto hateten”  Hahu tinan kotuk Governu Timor-leste liu husi Autoridade Nasionàl Agua Sanamentu Empreza Publika ( ANAS. EP  ) fò apoiu ba iha  ministeriu obras publiku no involve NGO lubuk ida  hahu halo konservasaun iha area dili , iha foho leten, ida ne’e nesicidade tebes  tanba husi Timor to’o ba iha Atambua no Kupang ita muniravel oituan ba iha rekursu bee , entaun  intervasaun ne’ebe ita bele halo mak ita halo konservasaun   no atividade konservasaun ita involve komunidade rasik mak halo  hodi komunidade bele sente atak ne’e importante ba sira.”

” Iha teritorìu hotu tuir planu   liu husi implementasaun  politìka  nasionàl ba iha jestaun rekursu bee nian  husi agora no ba oin ita sei hahu iha munisipìu sira  liu liu iha munisìpiu sira ne’ebe area susar bee moos,  laiha be matan, bee maran iha tinan klaran, ida  ne’e importante  ba governu agora ou governu tuir mai atu kontinua atividade ida ne’e,se lae timor bele muniravel liu tan iha rekursu bee.

Maneira ne’ebe ita bele halo mak tenke antisipa lalais, halo konservasaun ,proteja ita nia ekolojia bee ,kuda Ai, labele so’e lisun arbiru tanba ne’e ligasaun diretamente  rekursu bee rai okos nian.” Presidente ANAS akrasenta.

Totàl orsamentu ba konservasaun ne’èbe hahu halo iha tinan kotuk  iha miliaun  sanulu resin ualu (18).

“ Atividade konservasaun iha tinan kotuk ita halo survei ida ba iha area Dili nian de’it por volta miliaun sanulu resin ualu(18)   para atu bele halo intervesaun hotu hotu, maìbe  ita foin hahu husi tinan kotuk  hahu ho orsamentu besik miliaun tolu (3)  de’it, ida ne’e sei  minium  tebes,  entaun importante liu mak tinan oin mai  presiza tau nafatin investamentu , tanba investamentu ba area rekursu bee ne’e sei menus tebes.

Tuir dadus estatika nasionàl iha terirorìu hotu hotu  agora dadaun foin mak 85%,  tuir ita nia metas dezenvolvementu ne’e sei menus , iha de’it tinan hitu (7) atu atinji ita nia metas PDM mais karik labele atinji, iha sanaementu  foin mak atinji 55% iha teritorìu hotu hotu.” Presidente ANAS.

Obstakulu ne’ebe  imfrenta iha prosesu konservasaun  mak laiha Lei ida atu bele proteje rekursu bee.

“Konservasaun iha kriteria ,  primeiru mak iha area urbanu sira ne’ebe komunidade hela , ida seluk mak area sira ne’ebe maran liu, ezemplu iha komunidade ,iha populasaun  maìbe dala ruma bee laiha liu,  pois area turismo ,sira  ne’e konservasaun nia trajetu, maìbe nia obstaklu mak ,ita presiza legislasaun , presiza iha lei ne’ebe atu proteje , iha konservasaun ita presiza proteje ita nia rekursu bee,selae hanesan iha Dili  dala ruma ema ne’èbe osan iha bele fura bee tun too iha metru atu  ida (100) , atus rua (200).

Ezemplu balu iha tasi ninin kuaze pante kelapa sira ne’e , ita ba indetifika , ba halo xamada maìbe too agora seidauk iha mudansa,  ita presiza iha forsa ida hanesan lei hodi ita bele halo asaun, ida ne’e mak ita nia dezafiu.

Konserva bee la’os  governu de’it mak halo, Governu inisia husi  ANAS  foin hahu tinan kotuk maìbe ita nia parseira dezenvolvementu hanesan NGO  sira, mak hanesan permatil no mòs  NGO sira seluk , sira  hahu tiha ona iha tinan kotuk kuaze iha munisìpiu lubuk ida ona, hanesan Oe-cusi,Dili , Viqueque ,Baucau, Bobonaro , maìbe konservasaun ne’èbe agora ANAS hahu ne’e hanesan konkreta husi implementasaun politìka nasionàl  kona ba Jestaun rekursu bee ,hahu husi Dili, no Baucau iha Laga,ita planu  tinan oin sei hare area ne’èbe ita indetifika  ona ezemplu hanesan Maubisse sira iha liu laletek , sira bee kik oan liu no depende de’it ba bee ne’ebe udan monu mai , ita presiza apoiu nafatin sira.” Presidente ANAS haktuir

ANAS.IP hetan apoiu husi NGO 6 , no iha mòs apoiu husi  NGO internasional ne’ebe fò apoiu liu husi Finansial.

“ Agora dadaun ita iha ona NGO neen (6) mak halo apoiu ba ANAS.EP halo konservasaun ho komunidade, mak hanesan Prematil, ETADEP ,FHTL , Fundasaun Siaun, no NGO rua tan mak apoiu ANAS , NGO internasionàl ne’èbe fò apoiu ba  ANAS mak Unicef , fò apoiu  atu hahu  halo konseptu konservasaun iha teritorìu hotu, no Unicef mòs fò apoiu ba ANAS atu halo pilotu konservasaun iha Timor, no agora dadauk ANAS  hahu bazea geografiku iha tuhu meta area Aileu nian,  ida ne’e hanesan projetu peskiza ida ba tinan tolu (3) ba leten para atu hare impaktu husi ne’e  no sira fò apoiu ne’è liu husi finansamentu , no ita foin hahu ho rihun  hitu nulu ($70.000) , tinan ida ne’e ita hahu tan ho rihun ualu($8000)  no agora iha hela preparasaun sira atu fò apoiu tan” Dehan Presidente ANAS ba jornalista sira.

Foto : Fernanda Monis de Araujo

Entertantu Presidente Bee Timor-Leste. Empreza Publika ( BTL . EP ), Carlos Pelhoy  hato’o hela ba Jornalista sira  esforsu saida mak BTL EP   durante ne’e  halo hodi hadia’a sistema eziste ne’ebe at.

Presidente Bee Timor-Leste. Empreza Publika ( BTL . EP ) , Carlos Pelhoy katak ”  Saida mak ita halo agora, primeiru ita kontinua esforsu  halo manutensaun ba ita nia sistema ejisti sira , ohin presidente dehan sistema balu aat tanba ema  halo ligasaun ne’èbe la  tuir kadraun, ita esforu hadi’a hela sistema sira ne’ebe eziste ladi’ak ne’e ,  Segundu ita kontinua halo promosaun ba  ba projetu foun sira melhoramentu  sistema sira ne’èbe eziste no mòs foun, komunidade sira ne’èbe seidauk hetan bee iha sira nia hela fatin.

Iha fulan ida ne’e  iha nìvel postu ne’ebe la’os parte husi munisìpiu  ita promete projetu kuaze rua nulu resin sia (29) , iha postu 48 la’os parte husi kapital munisìpiu , entau husi 48 ne’e iha 29 mak ita konsege promete hotu ona no sei iha restu balun sei iha tan, aliende ida ne’e ita mòs halo servìsu melhoramentu ba sistema rural sira, tinan ida ne’e ita kontinua tau osan miliaun ida (1) hodi responde ba servìsu hanesan operasaun manutensaun sistema rural no projetu foun iha area rural, projetu foun ne’e bele halo ho tipu rua(2) , kuandu nìvel servìsu ne’e boot ita halo duni projetu mais kuandu kiik hanesan metrus rua ,metrus ida , Bee Timor-leste fornese sasan ba ita nia komunidade sira apoiu mòs tekniku sira hodi sira bele asesu lalias bee moos.” Dehan Carlos.

Enkuantu Presidente BTL.EP esplika kona ba totàl klientes ne’èbe mak  rejistu ona  iha nìvel teritorìu ,no mòs totàl orsamentu ne’ebe BTL.EP simu ona husi liña Minissterial.

Carlos Pelhoy Haklean ” Iha nivel teritorìu ita besik  rihun tolu nulu resin tolu (33 .000) klientes ne’e ida ne’èbe rejistu , iha posibilidade numeru ne’e sae tan, tanba kliente balun seidauk rejistu, agora husi rihun tolu nulu resin tolu (33.000) kuaze iha rihun sanulu resin haat(14.000) kontadores , maìbe ida mai selu iha ne’e kuaze rihun haat (4000) komesa kontribui ona, ha’u agradese ba sira ne’ebe kontribui ona , to’o agora orsamentu ne’ebe ita simu husi ita nia liña ministerìu  kuaze miliaun hitu nulu resin rua ($72 ) , parte kuaze besik 75% , ne’e ita aloka ba iha kapital izolvementu  hola parte mòs iha projetu sira ne’ebe ita promove iha kapital postu.”

Foto : Fernanda Monis de Araujo

Aliende ne’e Diretora Nasional Sentru Edukasaun informasaun  Ambiental , Sra Menika Masadu Fernandes Hateten “   Governu laos Sekretariu Estadu Ambiente de’ít mak hala’o asaun ba protesaun ambiente ita mòs iha  ANAS ho BTL hamutuk ona ho liña ministerial sira , hanoin oinsa atu kria programa ne’ebe intregradu  hodi bele resolve problema  lixun, husi parte sekretariu Estadu ambiente nian  iha politìka zero plastik , dekreitu lei kona ba monotorium lixu plastiku ,iha treinu liu liu ba  iha restorante  no warung sira  la uza ona estirofor, ne’e pasu pozitivu  ne’ebe ita presiza atu haree ida neé ,maske ita haree aqua  nafatin nakonu , soe arbiru  ,lixu plastiku  mak iha maìbe  loja barak  ne’ebe  utiliza ona saku matak , saku ne’ebe bele utiliza  fila fali ,  ita ba iha merkadu  sira ne’èbe  faan modo  dala ruma mòs  lae, obralan sira mòs ita   ba husu plastiku menus ona, ida ne’e hatudu ona katak politika zero plastiku iha progresu neik neik, ita  bele   tau liman hamutuk , ita konserva hamutuk ,  lixu sei la  lakon  wainhira ita ema iha nesesidade nafatin,  lixu sei iha politìka zero plastiku laos signifika  katak atu halakon  lixu maìbe  oinsa  iha asaun  konjunta ida  involve ema hotu  atu reduz  montante lixu , ida ne’e ita bele halo  transformasaun fila fali  ba lixu sira liga ho atividade  intervensaun  husi  Presidente mòs.” dehan Diretòra

Lixu fò impaktu ba setòr barak, ba  ambiente , ba setòr agrikulutra, Saneamentu , no setòr  turismo

Menika Fernandes hatutan “ Ita ko’alia kona ba lixu  nia fò  impaktu ba  setòres barak  ba ambiente ne’e rasik , ba setòres agrikultura ne’e rasik  ba saneamentu bee no mòs ba iha setòr  turismu , tanba ne’e mak  presiza  asaun integradu  ida  programa integradu   no sistematiku  ida  atu nune’e ita hotu hamutuk  fo hanoin  saida mak  ita bele halo, programa integradu  katak involve horizontal no involve ema hotu hotu ,  involve liña ministerial  sira, labarik ki’ik oan sira to’o iha ema boot sira  tanba wainhira la  iha jestaun  lixu ne’ebe di’ak  fò impaktu ba ema  hotu hotu labarik ki’ik oan foin moris mos bele hetan  inpkatu husi  lixu ne’e rasik “Nia hakotu.

Share6Tweet4SendShare1
Previous Post

Workshop Advokasia Nivel Alto Hodi Apoiu Codex iha TL

Next Post

Loron Mundial Bee:  Komunidade Area Rurais Nafatin Hasoru Difikuldade

Redi Mídia Timor-Leste

Redi Mídia Timor-Leste

Next Post
ANAS   Realiza Dialogu Nasionàl

Loron Mundial Bee:  Komunidade Area Rurais Nafatin Hasoru Difikuldade

Discussion about this post

Popular

  • VOICES: COVID-19 Fo Impaktu Ba Ekonomia Povu Timor – Leste. Governu Fahe Aihan Produtu Lokal Liu Husi Programa Sesta Bazika Hodi Responde.

    VOICES: COVID-19 Fo Impaktu Ba Ekonomia Povu Timor – Leste. Governu Fahe Aihan Produtu Lokal Liu Husi Programa Sesta Bazika Hodi Responde.

    1200 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Sigaru Iha Kimika 700 Fo Impaktu Ba Fuan

    1 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Hakbi’it Ekonomia Feto no Familia iha Agrikultura.

    1 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Ministeriu Saude apela no husu asaun preventiva atu hapara kazu moras dengue iha Timor-Leste.

    1 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Lansamentu Relatóriu  Preliminarìu Sensus 2022. Selebrasaun ba Mundu ho Populasaun Biliaun 8

    1 shares
    Share 0 Tweet 0

Browse by Category

  • Avizu
  • in English
  • Internasional
  • Investigasaun
  • Istoria
  • Podcast
  • Tetun

Recent News

GLRAS : Realiza Workshop Konsultasaun Nasionàl ba Planu Estràtejiku Tinan Lima Setòr Saùde

GLRAS : Realiza Workshop Konsultasaun Nasionàl ba Planu Estràtejiku Tinan Lima Setòr Saùde

September 27, 2023
UN LDC5: Timor – Leste Has Not Yet Met the Graduation Criteria

UN LDC5: Timor – Leste Seidauk Priense Kriteria Graduasaun

June 16, 2023
  • About
  • Advertise
  • Privacy & Policy
  • Contact

© 2022 RMTL. Copy Rights Reserved. Hosted by Kalohan.NET

No Result
View All Result
  • Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • Livestreaming
  • Contact

© 2022 RMTL. Copy Rights Reserved. Hosted by Kalohan.NET

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
error: Content is protected !!