Reportajen : Meke Magno Nazaria
Konsellu Imprensa Timor-Leste no PNUD realiza lansamentu matadalan, Eleisaun ba jornalista no média sira hodi apoia kobertura ba Eleisaun Parlamentar tuir mai, matadalan ida ne´e ho apoiu finansiéru husi Governu Japaun.
Jornalista no média nasionál sira halibur hamutuk iha loron kuarta feira (22/11/2022) iha salaun Novo Turismo hodi tuir lansamentu husi publikasaun Matadalan ba Jornalista no Media kona-ba Reportajen Eleisaun, manuál ida-ne’ebé Konsellu Imprensa dezenvolve ona liu husi projetu eleisaun reziliente COVID iha Timor-Leste (CORE-TL) hodi fasilita kobertura siklu eleitorál nian.
Matadalan sira ne’e universal no kompreensivu kona ba kobertura eleitorál ba eleisaun tuir mai iha Timor-Leste, iha konsultasaun ho PNUD, jornalista sira, Órgaun Administrasaun Eleitorál (OAE), partidu politiku sira, no observador eleitorál sira no seluk tan.
Ida ne’e reprezenta kuadru étiku kona ba kobertura eleitorál ba relasaun entre partidu politiku sira, Orgaun Administrasaun Eleitorál sira no informasaun públiku durante períodu eleisaun, no mos planeamentu no metodolojia kona-ba kobertura eleitorál sira.
Iha eventu lansamentu ne’e, Sra. Adeline Carrier, Reprezentante Vise-Rezidente PNUD nian, hateten katak, importante tebes ba jornalista sira nia papél atu asegura katak sidadaun hotu-hotu iha asesu ba informasaun ne’ebé loos no adekuadu kona-ba eleisaun sira iha futuru.
Tuir reprezentante Vise Rezidente PNUD hateten “Media esensial tebes ba eleisaun ne’ebé susesu no pasifika, atu asegura katak votante sira bele foti desizaun ho informasaun ne’ebe iha, sira tenke iha asesu ba informasaun ne’ebé justu, loos, no kobertura luan kona ba partidu politiku no kandidatu sira ne’ebé sira vota ba. Iha kazu hanesan ne´e, matadalan relatóriu eleitorál sira ne’e asegura katak jornalista no média sira hatán ba prinsípiu sira kona-ba reportajen responsavel kona-ba politika inkluziva no eleisaun sira.” esplika Sra. Carrier.
Iha quotas Prezidente Konsellu Imprensa, Sr. Virgilio da Silva Guterres , liu husi Press Release reintera importánsia husi matadalan sira-ne’e bainhira regula responsabilidade jornalizmu no prátika etika iha relatóriu eleitorál ne’ebé jornalista no média sira tenke halo tuir.
Virgilio da Silva Guterres, Prezidente Konsellu Imprensa afirma” Lansamentu matadalan ne’e opurtunu tebes tanba iha fulan hirak tuir mai, ita sei iha eleisaun lejislativa, ha´u fiar katak jurnalista Timor oan sira nia kobertura kona-ba eleisaun sei komprensivu liu kompara ho eleisaun iha pasadu. Pelumenus sira tenke hatene ho diak kona-ba mekanizmu no siklu eleitoral”
Entertantu reprezentante husi Embaisada Japaun iha Timor-Leste Sra. Kazumi Yamada , ko’alia liu kona-ba kontribuisaun husi matadalan sira-ne’e ba hari’i demokrasia iha nasaun ne’e.
“Ha´u hakarak fó parabéns ba Konsellu Imprensa ba kompila matadalan ida ne’e ho susesu. Hanesan ita hatene, eleisaun livre no justu bazeia iha informasaun ne’ebé loos fundasaun importante ba demokrasia.
Ha´u foti oportunidade ida ne’e atu fó hanoin ba jornalista sira no media kona-ba importansia husi papel ne’ebé sira asume, tanba Timor oan sira sei ba vota iha eleisaun parlamentar tuir mai no mós eleisaun demokrátika seluk tan iha futuru,” Sra. Yamada hateten.
Diretor Ezektivu Konsellu Imprensa Rigorberto Monteiro esplika kona-ba total orsamentu husi lansamentu matadalan Reportajen Eleisaun eleitoral .
Diretor Rigorberto Monteiro hateten ” Fundus ne’e apoiu husi governu Japaun, maibe kopersaun ho UNDP , ne’ebe konsellu imprensa dezenvolve kopersaun ho relasaun nasional ho UNDP, ba total fundus ba dezenvolve matadalan faze elisaun eleitoral nia ne’e hamutuk rihun lima nulu (50.000) ne’e Ita aloka ba selu peskizador sira, produsaun ba livru, selu ba ema halo edisaun, ba hirak ne’e depois sei iha tan fundus sei uza ba formasaun, mata-dalan ba jornalista sira, media no mos ba radio komunidade sira , total kustu ne’e rihun lima nulu (50.000) , durasaun ba tempu ne’e tinan ida, hahu husi Dezembru tinan rihun rua rua nulu resin ida (2021), sei asina akordu remata iha 31 Dezembru 2022.
Prinsipiu ohin Ita lansa tiha ona matadalan ne’e, iha tuir mai, ohin iha ha’u nia intervensaun ha’u haluha tiha, maibe konselu imprensa tinan oin atu halo formatu EMNF free work ida atu halo avaliasaun ida ba matadalan ne’e rasik, signifika Ita Nia media, jornalista Sira uza ka lae matadalan ne’e ita tenke halo avaliasaun, maibe ne’e sei tinan oin karik , maibe nia kustu Mak ne’e.”
Diretor Ezekutivu hatutan iha futuru Konsellu Imprensa sei produs matadalan kona-ba jornalizmu inkluzivu.
“ Matadalan premilinariu ne’ebe lansa iha Marsu Febreiru tinan rihun rua ruanulu resin rua (2022) ne’e mos bazea ba kustu fundu ida hotu ne’e kedas, nia ba de’it kampaña presizedesial tinan rihun rua ruanulu resin rua (2022),agora ba futuru ita tenke servisu, konselu imprensa mos nia osan atu produz matadalan Ida kona bá jornalizmu inklusivu , ne’ebe kebre asuntu sira hanesan LGBT, asuntu difisente, oinsa ita nia kolega jornalista halo reportajen radio, televizaun ka hakerek, uza termus difisensia sira ne’e ho lolos, tanba ita nia kolega difisensia sira dalaruma senti ofendidu kuandu ita temi por ezemplu difisensia matan termus hanesan ne’e ita uza fali matan aat, entaun konsellu imprensa iha planu atu produz matadalan modelu sira hanesan ne’e atu ajuda ita nia jornalista, komunidade media atu hakerek buat sira ne’e ho los.” Rigorberto Monteiro hakotu.
Discussion about this post