Reportazen : Sergio De J.B. Lelan
Aliansa Maubere Nasional (AMN) halo demostrasaun kontra parlamentu nasional sosa kareta pajero sport no laptop Apple ba deputadu/a sira, demostrasaun ne’e hahu iha loron segunda-feira (07-11-2022) no sei kontinua iha fulan rua (2) nia laran.
Tuir Minguel Monsip hateten Sosiedade Timor-Leste fahe ba grupu boot rua (2), grupu elite ka juize ,grupu povu enjeral, grupu boot rua ne’e akontese nuda’ar konsikuensia lojiku husi governasaun durante tinan rua nulu (20).
Minguel Monsip hateten “Normalmente to’o iha ne’e atu halo saida, ita presiza hatene tanba saida mak asaun ne’e mosu no oinsá asaun ne’e la’o, primeiru, ita hatene katak daudaun ne’e sosiedade Timor-Leste fahe ba grupu boot rua (2), ida mak elite sira ka baibain AMN bolu dehan juiza, grupu seluk mak povu én jerál, povu sira ne’ebé maka moris hela iha liña pobreza nia okos.
Grupu boot rua (2) ne’e akontese nu’udar konsekuénsia lojiku husi funsionamentu governasaun durante tinan rua nulu (20) nia laran. Ita hare katak durante tinan rua nulu (20) nia laran aprovasaun orsamentu jerál ne’e barak liu halai ba saláriu vensimentu boot sira nian, partikularmente membru parlamentu nasionál sira mak deside, sira mak hala’o no sira mak benefisiáriu ba saláriu sira ne’e hotu.
Iha sorin seluk, OJE mós barak liu ba setór fíziku, ne’ebé mak la benefísiu direita povu Maubere, enkuantu iha setór produtivu barak no setór estratéjiku barak hanesan, setór edukasaun, setór agrikultura, be’e mós no sira seluk tan, ne’e kuaze kada tinan aprovasaun orsamentu jerál estadu menus porsentu sanulu (10% ), entaun ita hare katak, situasaun ne’ebé mak ohin temi no grupu boot ne’ebé mak ohin temi ne’e konsekuénsia lojiku husi modelu dezenvolvimentu ne’ebe mak povu Timor-Leste opta, tanba ne’e ho prezensa politika parlamentu nasional hatama orsamentu jeral estadu (OJE) ba tinan rihun rua rua nulu resin tolu ( 2023) ita hare katak ida ne’e politika la tuir ona espíritu konstituisaun Republika Timor-Leste no la tuir mós prinsipiu luta libertasaun nasional ninian, tanba ne’e mak ita hamri’ik atu politikamente bele obriga ka fo presaun ba parlamentu nasional iha momentu sira halo plenaria atu nune’e sira bele dada fila sira nia proposta orsamentu privativu ba tinan oin ninian.
Ita mos hatene katak buat sira akontese ne’e , tanba iha lei ida ne’ebé mak asegura boot sira, asegura elite polítika sira atu bele halo buat barak liu tan ba sira nia an, ne’e maka lei liberdade reuniaun manifestasaun, ita hatene katak konstituisaun fó dalan ba ema hotu-hotu politikamente liberdade atu hato’o saida de’it ba ukun sira hodi bele halo kontrolu ba funsaun públiku sira iha Timor-Leste, maibé lei ida ne’e tesi kotu tiha, husi partisipasaun polítika povu nian, imajina bainhira parlamentu nasional deside buat ruma ne’ebe mak la lo’os , povu labele kestiona menus de 100 Metrus, bainhira menus de 100 Metrus ne’e lei kriminaliza no ikus liu ita ba para iha sela detensaun kaikoli Ne’eba.
Entaun kuaze lei ne’e mosu akontese beibeik demonstrasaun maibé ikus mai ema hotu-hotu ba para de’it iha tribunál no ba para de’it iha sala detensaun, laiha mudansa ruma ba lei hirak ne’e.” nia hateten.
Lei pensaun mensál vitalisia fó presaun todan ba Orsamentu Jeral Estadu (OJE) no la fó benefísiu ba povu tanba ne’e governu presija halo lakon lei pensaun mensál vitalisia.
“Depois iha lei ida seluk tan ne’ebé maka ita hare katak fó presaun ka fó todan, Orsamentu Jeral Estadu (OJE), ne’e mak lei pensaun mensal vitalisia, ita imajina kargu politika maibe iha presaun ba sira, entaun ita hare katak buat sira ne’e hotu halo todan OJE, atu OJE bele sulin ba setor estratejiku sira ne’ebé fó benefisiu ba povu, tanba ne’e ohin ami hamrik no ba oin atu bele ezije. Primeiru ezije parlamentu nasionál atu dada fila sira nia orsamentu privativu iha proposta OJE tinan 2023.
Segundu, ita husu mós ba parlamentu ohin loron no ba parlamentu iha futuru atu bele halo alterasaun ba lei numeru ida / rihun rua hitu ( 1/2007), ita hanoin katak tenki fo liberdade politika iha fatin hotu-hotu ba povu, hodi bele partisipa politikamente iha desizaun públiku ruma, katak desizaun ida labele tur-tur mosu deit, desizaun labele derepenti mosu deit no desizaun sira ne’e kontra povu ka hanehan povu ne’e labele, povu tenki partisipa iha kualker iha desizaun públiku ne’ebé maka ita nia instituisaun públiku sira hasa’e.
Terseiru, ita mós husu atu halo lakon totál lei pensaun mensál vitalisia, ita hanoin katak pensaun só merese fó ba ema sira ne’ebé maka durante ninia moris tomak , durante nia karreira tomak fó ba Dezenvolve estadu ida ne’e.
Imajina ita nia mestre sira balun haat nulu (40) anos hanorin ona maibe la iha kbi’it orsanmentu atu hari sira nia uma, la iha kbi’it fo sira nia oan atu eskola boot, entaun ita hare katak ema sira hanesan ne’e merese hetan pensaun bainhira sira reforma, la’os sira ne’ebé mak foin tinan lima (5) deit tur iha ne’eba hetan salariu boot depois sira hetan pensaun kada fulan ne’e la lo’os, tenba ne’e mak ita nafatin rezistu to’o buat sira ita hare bele iha solusiona.”
Demonstrasaun ida ne’e la hetan intervén husi polísia Nasional Timor-Leste ( PNTL) tanba sira hatama ona karta iha fulan setembru ba autoridade polísia hodi halo asaun ida ne’e.
” Normalmente kuandu la hetan husi autorizasaun polísia nasionál Timor-Leste (PNTL), polísia intervén ona, maibé besik oras ida ona ita la’o laiha polísia intervén signifika katak sira aseita, ita hatama ona karta iha dia 27 setembru, tuir lei numeru ida rihun rua neen (1/2006 ) ko’alia iha ne’ebá katak ita halo asaun, ita presiza halo karta ba autoridade polísia iha área ne’ebé mak ita atu halo asaun, entaun bainhira ita halo iha dili ami nia dever ami nia kompeténsia ne’ebé mak lei distribui ba ami hatama avizu previu ba polísia iha dia 27 setembru, iha komando polísia munisípiu dili nian.
Tuir karta ne’ebé mak ami hatama ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), ami husu sira atu akompaña ami durante fulan rua nia laran, fulan rua hahú husi ohin to’o dezembru, maibé kada semana ita sei hala’o loron tolu (3), Segunda, tersa no kuarta no depois semana tuir mai ita hala’o nafatin hanesan, ita tenta atu fanu ema hotu liu husi asaun ne’e , ita mós konsiente katak ami na’in hirak de’it la to’o atus rua (200) pesoas ne’e laiha pezu ne’ebé todan atu obriga parlamentu nasionál dada fila sira nia proposta, tanba ne’e mak ami fanu ema hotu liu husi asaun ne’e fanu kualker entidade iha Timor-Leste atu hotu-hotu bele kondena parlamentu nasionál iha politikamente iha presaun atu parlamentu nasionál bele dada fila sira nia proposta. Daudaun ne’e iha Universidade tolu (3) ne’e maka, UNITAL, UNTL rasik no UNPAZ maibe ita foin fila husi finadu entaun barak mak seidauk mai ne’ebe aban ba oin sei iha masa barak liu tan.” Minguel sublina.
Entretantu komisaun organizadóra Jefarino Monteiro hatutan ” Iha ne’e ha’u seidauk hatene totál benefisiáriu husi PVL ne’e hira, maibé preokupasaun husi ita nia povu ida ne’e problema boot tebe-tebes tantu husi baze to’o mai nasionál.
Maizumenus rihun rua (2.000) husi orsamentu jerál estadu, tuir informasaun ne’ebe ami hetan husi media no klarifikasaun husi forum ne’ebe husi ita nia deputadu sira aprova iha forum jerál ba orsanmentu jerál estadu ne’e rasik kada tinan minimal millau rua (2.000.000).”
Orsamentu estadu mak orsamentu povu nian,tanba ne’e tenki aprova ba nesesidade povu nian atu nune’e bele fo benefisiu ba povu sira.
“Ha’u hatene katak orsamentu estadu ida ne’e, orsamentu povu nian, dala-barak ita nia ukun nain sira privatiza orsamentu ida ne’e ba sira nia interese privadu nian, entaun iha aprovasaun orsamentu ida ne’e, Ita hare ba nesesidade povu nian hahú husi infraestrutura bázika, ne’e mak foin ita hatene ita nian ne’e iha setor agrikultura, setor edukasaun no mos setor sira seluk ne’ebe presija uza orsamentu estadu ne’e rasik , bele investe no jere iha ne’eba, atu nune’e ita nia populasaun iha povu Maubere sira hotu agrikultura bele sente katak orsamentu ida ne’e fó benefísiu ba sira, tanba ita hatene katak orsamentu ne’ebé aprova kada tinan liu husi orsamentu jerál estadu, entaun ho ida ne’e hotu maibe ita hatene katak problema lubuk ida ne’ebé ita nia autoridade sira sosiedade sira Infrenta liuliu área rurais sira, tantu iha saúde, edukasaun no agrikultór nunka sente benefísiu ne’e husi orsamentu jerál ne’e rasik.
Entaun orsanmentu ida ne’e aprova ba iha setór hotu-hotu ba iha saúde, edukasaun, ita hatene katak problema barak mak komunidade sira Infrenta, ita hatene foin lalais ita akompana iha media, iha ne’eba ita nia populasaun balun hetan moras ne’e sira atu halo transportasaun mai nasionál ne’e susar tebe-tebes, entaun ida ne’e presiza osan ida ne’ebé boot no sufisiente hodi bele suporta fo benefisiu ba povu ida ne’e.
Hau hanoin orsanmentu presiza alokasaun diak ba iha setór hotu-hotu ne’ebé harii ona husi ita nia órgaun sira iha Timor.” Monteiru hakotu.
Discussion about this post