Reportajen : Dirsia G.P. Barros/Meke M.Nazaria

Organizasaun Hivos, Fokupers, AcBiit , no Uniaun Europeia realiza semináriu no eventu ho tema refleta ba pasadu hodi perpara ba futuru, semináriu ida ne”e hanesan parte konkluzaun inseramentu husi projetu Reforsa Hamutuk ne’ebé taka ho susesu.
Semináriu reflete ba pasadu prepara ba futuru hetan partisipasaun husi autoridade Munisìpiu , Xefe Suku , Xefe Aldeia ,Grupu feto negosiantes sira no mós reprezentante husi munisípiu hitu (7) , oradór ba programa Semináriu ne’e mak Director Jeràl Sekretarìu Estadu ba Igualidade Inkluzaun (SEII) Sr.Armando da Costa, Fundadora Pro-EMA Sra.Simone de Assis, Manejer Leader Supermarket Sr. Teofilo P. da Silva no Xefe Suku Lahane Sr.Trinadade do Amaral Pinto Batista. semináriu ne’e realiza iha salaun katedrál Dili. kuarta -feira. (26/10/2022)
Tuir Diretóra Fokupers hateten, semináriu ida ne’e parte konkluzaun Inseramentu husi projetu Reforsa Hamutuk ne’ebé hala’o ona iha durante tinan tolu nia laran (3).
Diretóra Fokupers, Maria Fatima Pereira Gutteres hateten “semináriu ida ne’e, hanesan parte konkluzaun instrumentu ba iha ami nia projetu durante períodu tinan tolu (3) nian laran ne’ebé ami halo ho projetu naran Resfora Hamutuk, signifika oinsa ami no feto sobrevivénsia bele hamutuk hodi haforsa malu di’ak liu tan , semináriu ida ne’e, hanesan atu instrumentu tanba ne’e mós iha Reprezentante Liu-liu husi Embaisador no sekretáriu estadu ba igualdade no ministeríu HIVOS nia prezensa iha ne’e.
Ita hanoin sustentabilidade husi projetu ida ne’e mak kria sai hanesan pakote, ida mós husi atividade projetu nia ne’ebé mak halao oinsa atu liga ba feto sobrevivente sira ho tan parseria save sira, inklui governu ho setor privadu no organizasaun sosiedade sivíl sira ne’ebé servisu iha área relevante sira, karik ba iha governu sira mós bele konsidera atividade importante, sira iha planu ba iha setór privadu sira, hanesan iha ne’e, liga sira ho loja ne’ebe iha supermerkadu lider nian, oinsa hatama sira nia produtu iha organizasaun sira seluk karik kapasita sira mós bele inklui ba maluk feto sobrevivente iha sira nian programa.
Primeiru ita tenke asegura duni katak se mak sai benefisiáriu ba projetu ida ne’e, entaun ita bele hatene depois progresu sira ne’ebé iha ita bele hare direita tamba dalaruma kahur deit, ita la bele hatene ninian progresu, ne’ebé hatama ba disionáriu sira mós hatene mak ida ne’ebé mak di’ak liu.” Nia subliña.

Entretantu ne’e Ofisial husi programa delegasaun ba uniaun europeia Carla da Silva informa katak , Projetu Reforsa Hamutuk koko atu impodera ekonomia ho sosìal no mos feto sobrevivente sira.
Ofisial Uniaun Europeia Carla Da Silva hateten ” Durante kuaze tinan tolu (3), husi fevereiru iha tinan rihun rua rua nulu (2020) projetu reforsa hamutuk implementa husi Hivos hamutuk AcBiit no fokupers nian , koko impodera ekonomia ho sosial mos feto sobrevivente sira no feto hasoru violénsia ba jéneru sira halo servisu iha Munisìpiu hitu (7), iha Timor-Leste durante tinan tolu (3) mais menus finansiamentu rihun atus neen resin ruanulu (600.20), iha prosesu primeiru sira tenke ba servisu iha munisipíu hitu (7) buka feto sobrevivente no vitima sira, koalia kona-ba sira nia nesesidade, entaun sira responde liu husi projetu ba probelema feto, tenki iha kapasitasaun kona-ba edukasaun finanseiru no kona-ba kapasidade moris nian liga ho servisu , ka fó apoiu ba sira nia sasán, liga husi supermerkadu , tanba depois sira iha sasán bele fa’an maibe tenki iha fatin hodi bele ajuda sira fa’an sasán, no liga ho parseiru sira tanba iha Refórsa Hamutuk ho iha polítiku mós, koko iha influénsia polítika atu governu inklui mós feto sobrevivente no vítima sira.”
Rezultadu prinsipál husi projetu uniaun Europeia mak , iha feto rihun ida atus tolu (1.300) mai husi munisípiu hitu (7) ho kapasidade finanseiru forti tebes hodi bele jere sira nia moris.
“Rezultadu prinsipál ida katak projetu husi uniaun europeia kona-ba ema sira ohin tama iha projetu ida ne’e, mais menus iha feto nain rihun ida atus tolu (1.300) husi munisípiu hitu (7), iha kapasidade finansería forti liu, iha mós meius bele jere ba sira nia moris mesak, no sira agora hamutuk ho feto sobrevivente sira iha grupu boot liu, bele apoiu sira mós, agora liga ho munisípiu , xefe suku hamutuk ho Autoridade tanba apoia sira .” Nia afirma.
Aleinde ne’e Embaixador Uniaun Europeia Timor-Leste, Marc Frierích hateten” Uniaun Europeia mak nu’udar investidór Dahuluk iha Igualdade jéneru iha mundu tomak, No ba Timor-Leste, ida ne’e reflete iha asaun espesífiku sira hanesan Inisiativa Spotlight ho Nasoins Unidos, diálogu ho Governu ho objetivu atu halo polítika inkluziva, no projetu oioin ho sosiedade sivíl, hanesan projetu Reforsa Hamutuk ne’ebé ho susesu ami taka ohin loron, Ita hatene katak feto sobrevivente no vítima sira husi violénsia bazeia ba jéneru, presiza servisu no estrutura apoiu, hodi fasilita rekuperasaun, no reintegrasaun sosiál no ekonómiku, Ita mós hatene katak dezigualdade ekonómika ne’ebé feto Timor oan sira hasoru, no sira nia falta independensia sai nu’udar fator desizIvu ba violénsia atu hamenus feto nia kapasidade foti desizaun, no hasa’e sira nia vulnerabilidade ba violénsia.
Atu hatán ba nesesidade hirak ne’e, projetu Reforsa Hamutuk, ne’ebé hetan apoiu husi Uniaun Europeia, hahú iha inísiu tinan rihun rua ruanulu (2020) nian, ida ne’e tradús ami-nia kompromisu polítiku ba igualdade jéneru iha asaun prátika ida ba feto Timor oan sira, Reforsa Hamutuk servisu maka’as durante kuaze tinan tolu (3) atu promove inkluzaun sosiál no dezenvolvimentu ekonómiku ba sobrevivente feto no vítima violénsia sira iha distritu hitu (7) : Ainaro, Baucau, Ermera, Liquica, Manufahi, Oecusse, no Dili.
No bainhira ami to’o iha ninia asaun ikus, ha’u orgullu atu hateten katak Refórsa Hamutuk fó ona impaktu pozitivu ba feto Timor oan sira-nia moris, ho rendimentu ne’ebé aumenta, hametin rede apoiu sosial, no sira-nia konviansa ne’ebe boot liutan, ohin loron ita hotu nu’udar sasin sira, no autór xave ba susesu ida ne’e”. Marc Frierích Akresenta.
Projetu Reforsa Hamutuk hahú iha tinan rihun rua–rua nulu (2020) , maske iha momentu ne’eba mosu pandemia covid-19 ne’ebe afeita mundu maibe Hivos, Fokupers, AcBiit husi Reforsa Hamutuk la hapara sira nia atividade ,nafatin halo adaptasaun tuir nesesidade.
“Hori bainhira projetu ne’e hahú iha fulan fevereiru tinan rihun rua rua nulu (2020) ita la hatene katak iha fulan ida nia laran, pandemia globál ida sei afeta mundu no Timor-Leste , no sei muda ita nia moris ,ho ita nia planu sira, nune’e Karik COVID-19 la to’o iha Páskua tinan kotuk, inundasaun boot akontese iha Dili, aproveita liu tan ita-nia moris loron loron, maibé grasia ba dedikasaun no fleksibilidade husi ami nia parseiru Hivos, AcBit no Fokupers, Reforsa Hamutuk la hapara Atividade , sira halo tuir no adaptasaun tuir nesesidade, saida mak estraga ita, halo ita forte liu, ba Inkluzaun ekonómika sai fatór krítiku ida iha promosaun inkluzaun sosiál.
No ha’u sente orgullu hodi dehan katak ohin, kuaze feto ‘ rihun ida atus tolu (1.300) , iha distritu hitu ne’e iha sentimentu seguransa nian ne’ebé aas liu, no iha kapasidade ne’ebé diak liu atu uza rekursu sira ne’ebé limitadu, no halo planu ba futuru,fatór hirak ne’e kontribui ba hakbiit maka’as liu tan, no hala’o papél importante ida iha promosaun reintegrasaun ba sobrevivente, no vítima violénsia, aleinde ne’e, atividade sira kona-ba kriasaun empreza no rendimentu sai hanesan área importante ida atu harii komunidade no solidariedade entre feto sobrevivente sira no vítima violénsia nian.
Tanba ne’e mak saida Reforsa Hamutuk halo iha tinan hirak ikus ne’e, importante tebes ba feto Timor oan sira ne’ebé vulnerável liu, ohin loron ita selebra susesu sira – no mós dezafiu sira husi Reforsa Hamutuk maibé dalan ba igualdade jéneru kontinua ho Uniaun Europeia sei kontinua servisu maka’as atu feto Timor oan sira bele hetan asesu ba rekursu sira ne’ebé presiza, nune’e mós dezenvolve kapasidade atu forma sira-nia moris rasik, hodi hatene lolos sira-nia direitu, no partisipa ativamente iha foti desizaun, Reforsa Hamutuk atinji nia objetivu, maibé ami sei iha dalan naruk atu atinji igualdade jéneru iha Timor-Leste, maibé realidade ida ne’e bele muda, no Ita-Boot nia envolvimentu kontinua , Ita-Boot nia prezensa ohin dadeer mak indikadór forte ida ne’ebé mudansa pozitivu ba tempu naruk mai ba Timor-Leste “Dehan Marc Fríerich iha salaun Katedral – Dili, loron kuarta – Feira (26/10/2022).

Iha biban ne’e Feliciana Serrao dé Jesus Carvalho nu’udar feto sobrevivente no negosiante hateten ” Ha’u nudar feto sobrevivente no negosiante micro ne’ebe involve iha projetu REFORSA HAMUTUK husi Postu Administrativo Maubara Liquica, entre tinan rihun rua ualu ( 2008) to tinan rihun rua sanulu resin neen ( 2016 ) , hau servisu ona iha resturante ida naran Tia Zainne, Enin, iha Benteng Maubara, no nain ba Restaurante ema fo regula Iha tinan rihun rua sanulu resin neen ( 2016 ) , na’in ba restorante entrega restorante ne’e ba ha’u no kolega sira seluk, ami hahú servisu maka’as hodi jere restorante ne’e, maibe iha tinan rihun rua sanulu resin sia ( 2019 ) ami hasoru dezafiu ida, ne’ebe ami nia restorante tenke taka, Ami laiha modal no la la’o kuaze tinan rua ka tolu hanesan ne’e.
Iha tinan rihun rua-rua nulu resin ida (2021) hau ho kolega balun hetan fali fiar hodi fornese ai-han/catering ba aktividade Reforsa Hamutuk ne’ebe maka halao husi Fokupers iha Benteng Maubara. Ha’u hetan oportunidade nu’udar partisipante iha treinamanetu kona ba Abilidade moris no mos observa treinamentu kona ba micro-empreza, husi oportunidade ne’e ha’u aprende barak, esperiensia husi feto sobrevievente balun fo ba ha’u motivasaun, hodi enkoraja hau hahu loke hau nia negosiu husi orsamentu catering no lisaun bo’ ot ne’ebe hau simu husi treinamentu REFORSA HAMUTUK.
Feliciana agradese ba oportunidade negósiu hodi sustenta ona nia moris.
“Husi prosesu sira ne’e hotu agora hau bele kontinua fa’an ha’u nia produtu sira hanesan, kripik sate, jus, no aifuan lokal sira. Ha’u bele partisipa iha atividade Bazar REFORSA HAMUTUK no mos bele envolve ha’u nia oan, subrinha sira atu servisu iha Restorante Tia Zainner , liu husi oportunidade ida ne’e ha’u hakarak agradese ba senhor ho senóra sira hotu ne’ebé maka envolve ona ha’u, mai iha fatin ida ne’e, no mós hakarak hato’o ha’u nia esperansa no desejo ba apoiu tomak mai ami feto sobrevivente no feto negosiante sira iha ami nia negósiu ne’ebé ami hala’o loron ba loron, tanba ami barak maka hakarak tebes atu kontinua servisu hodi dezenvolve ami nia negósiu hodi sustenta ami nia moris no família, maibé ami susar atu hetan fundus, laiha abilidade atu hetan apoiu no oportunidade sira seluk, dala ida tan agradese ba oportunidade ne’ebe fó ba ha’u , ha’u reza ba esfórsu hotu ne’ ebe maka Senhor no Senhora sira kontinua fó apoiu ba feto Timor-Leste tomak, espera katak feto barak bele hetan oportunidade hanesan “Feliciana hakotu.
Discussion about this post