By: Cristiana Belo

Diretór Komunikasaun Relasaun Publiku Autoridade Tributariu, Luis Norberto dos Santos Pereira, esplika lalaok no prosesu sistema selu impostu no numeru TIN neebe aplika iha Timor – Leste, ba Journalusta Radio Rakambia. (19/05/2022). Photo by: Jacinto Amaral Soares.
Governu Timor – Leste, sei adopta Lei atributariu UNTAET 2008 Art. 63 hodi aplika ba organizasaun Non lukrutivu, Lukrutivu, ajensia Internasionais no mos instituisaun governametais sira, Diretór Komunikasaun Relasaun Publiku Autoridade Tributariu, Luis Norberto dos Santos Pereira, informa katak, tipu númeru identifikasaun fiskál (NIF) iha oin 7 no nia funsaun atu selu impostu. Lia hirak ne’e Jornalista Rádio Rakambia rekolla wanhira halo entrevista ho Diretór Komunikasaun Relasaun Publiku Autoridade Atributariu, iha Ministériu Finansas Aitarak- laran, Dili, (19/05/2022).
Diretor Luis hateten, “Funsaun hosi Tax Identification Number (TIN) ou lian portugés katak numeru identifikasaun fiskal (NIF) ne’e, nia funsaun atu selu impostu. Iha Timor-Leste, Autoridade tributária estabelese tipu NIF ka TIN ne’e nia funsaun hodi ba selu impostu, bainhira TIN ne’e foun nia tenki mai rejistu iha Serve, Serve fó TIN foun lai, depois sira mai halo rejistu iha Ministeriu Finansas, rejistu atu hetan sertidaun dívidas, bazeia ba lisensa ne’ebé mak nia hasai iha Serve. TIN, husi númeru 4 5 6 sira ne’e la presiza rejistu iha serve.”
Bainhira sidadaun sira ba rejistu hetan TIN sira ba uluk Serve entaun iha ne’e tipu TIN ne’e fahe ba diferente 7 iha ne’ebá.
Diretór Luis, esplika liu tan. “ Tipu TIN fahe ba kategoria hitu (7) hanesan, 1,2,3,4,5,6 no 7. Ida primeiru hahú númeru 1 ne’e ba kompañia ne’ebé unipesoal LDA ba sira ne’ebé mak halo atividade komersiál, entaun sira tenke ba rejistu númeru TIN, serve mak sei hasai númeru TIN ne’e,
TIN númeru 2 ne’e, ba sira ida ne’ebé mak halo atividade petróleu tanba sira halo atividade kona ba fornesedór mina, fa’an mina ida ne’e sira sei hetan númeru TIN ida númeru 2,
TIN ida númeru 3 ne’e ba individuál ba estaf no mós TIN ida ne’e mós tama mós hanesan TIN enim empreza em nome individuál, ne’ebé númeru TIN 3 ne’e kategoria hanesan númeru TIN individuál,
TIN númeru 4 ne’e ba ajénsia internasionál, hanesan UNICEF, UNDP, embaixada sira mak hetan númeru TIN ida 4, agora iha ne mos ami fo númeru TIN ida 4 ne’e bá sira federasaun, asosiasaun, fundasaun sira ne’e mak, hetan TIN ida 4 ne’e. Pois TIN ida númeru 5 ne’e mak ami aplika ba NGO lokál, internasionál sira ne’e, hetan númeru TIN 5 tanba ne’e tama iha non lukrutivu hotu.”
Diretor Luis haktuir liu tan katak, “TIN, husi númeru 4 5 6 sira ne’e la presiza rejistu iha serve, sira mai rejistu iha impostu para atu bele hetan númeru TIN, ezemplu sira atu foti sira nia sasán, sasán embaixada nian, sasán ajuda umanitária, ida ne’e ami sei fasilita sira pois, hodi ba foti sira nia sasán iha portu, maibé aturizasaun ne’e husi alfándega mak autoriza, tuir sira nia lei ne’ebé mak aplika iha ne’ebá, no mós sira atu halo estensaun de vistu ba sira ne’ebé estranjeirus.
Agora TIN ida númeru 3 ne’e mós sira ne’ebé individuál sira bele foti sira nia sasán privadu karik importa pesoál sira ba foti iha alfándega, autoridade audinera,
TIN númeru 6 ne’e, aplika ba governu, tanba dala barak mós sira halo importasaun sasán sira.
ida númeru 7 ne’e ba diretór kompañia ne’ebé sira hela iha ne’e kleur, TIN 7 ne’e mós bele uza ba sira halo estensaun de vistu,”
Diretor Luis haklru tan katak, relasiona ho tipu TIN ne’ebé iha sei adopta ho regulamentu UNTAET nian, nune’e aplika ba ema hotu-hotu atu kumpre.
“Iha regulamentu UNTAET 2008 Art. 63 nian ne’e agora ami sei uza nafatin, sai hanesan prosedimentu ba sansaun nian, kuandu nia selu tarde hosi data 01 too data 15 fulan tuir mai, sei aplika multa. multa ne’e iha kuandu selu tarde, nia aplika $100 depois nia aplika tan 5% ba impostu hosi ninia impostu atuál, 1% mós aplika fulan ida.
Art. 62, 63 ne’e aplika ba prosedimentu penalidade, ba kompañia no NGO hotu, kuandu nia selu tarde ami aplika hanesan tanba lei ne’e nia aplikasaun, hanesan ba ema hotu, entermus nia hetan tax account nia hetan númeru TIN ona entaun nia iha devér para atu selu ida ne’e,”
Nune’e kona-ba atu selu impostu no nia prosesu ne’e la’o oinsá, Diretor Luis esplika katak, sidadaun relasaun ho Organizasaun Naun Governamental (ONG) non lukrutivu konserteza sei selu impostu se wanhira sira nia saláriu $500.00 ba leten.
“ Bainhira, taxa no relasaun prosesu ne’e la’o ita iha lei tributáriu No.8/2008 ita-nia prosedimentu sansaun sira maka Ligadu ba selu taxa, konserteza organizasaun hotu – hotu, ne’ebé estabelese iha Timor -Leste sira tenki selu impostu ba estadu.
Sidadaun ne’ebé iha prosedimentu tenki selu impostu ba estadu ligadu ba lei tolu ne’e , kona-ba selu taxa, iha obrigasaun sidadaun.
Relasaun ho NGO non lukrutivu konserteza selu bainhira sira iha saláriu liu mais kiñentus ($500,00) sira selu impostu, sira ne’ebe mak salariu menus husi $500,00 sei la selu impostu, sira ne’e sei hetan suspensaun.” Dehan diretor Luis.
Discussion about this post