Reportajem : Meke Magno Nazaria

Diretóra Fokupers Maria Pereira Fatima Gutteres. Photo By: Juvita Menezes
FOKUPERS, HIVOS , ACbit hamutuk harii koneksaun ba inkluzaun Sosial no empoderamentu Ekonomia feto sobrevivente husi violénsia.
Iha 28 Jullo 2022. loron kinta – feira Fokupers, Hivos, ACbait realiza workshop no semináriu ho tema “REFORSA HAMUTUK” iha salaun Sao Jose Katedral Dili, hodi hasa’e públiku nia koñesimentu kona ba difikuldades hirak ne’ebé hetan husi feto sobrevivente husi violénsia sira.
Projetu ida ne’e hahú iha Fevereiru dois míl Vinte (2020) to Outobru tinan ida ne’e (2022) atu apoiu ekonómika sosiál ka hakbiit sobrevivente violénsia nian, eventu ida ne’e hetan suporta finansialmente husi Uniaun Europeia (UE) no koordena husi Hivos parte husi projetu Reforsa Hamutuk implementa husi Munisipiu hitu (7) hanesan Ainaro ,Baucau,Dili,Ermera ,Liquica,Manufahi ho Oekusi.
REFORSA HAMUTUK ( Stronger Together) hanesan projetu fulan tolu nulu resin tolu (33) ne’ebé hetan suporta finansiamentu husi Uniaun Europeia ho kontribuisaun totál hamutuk atus lima lima nolu dollar amerikanu ( 550.000 USD) no implementa husi Hivos iha kolaborasaun ho Fokupers no ACbit, hodi promove inkluzaun sosiál no dezenvolvimentu ekonómiku husi sobrevivente no vítima husi violénsia iha Timor-Leste.
Iha baban ida nee, Reprezentasaun husi Delegasaun Jeneru husi Uniaun Europeia (UE) Karla Leitzke katak,” Projetu ida ne’e ami hahú iha Febreiru dois míl vinte (2020) to’o Otobru tinan ida ne’e. Ami sei halo tuir, ami hakarak fo apoiu ekonómika ka hakbiit sobre violénsia nian. Ho semináriu ohin loron ida ne’e, halibur benefisiáriu husi Distrito hitu (7) hakarak kolia oinsá ami bele apoiu efetivu ba sobre violénsia, saida mak tenke hahú la’ós kolia de’it tanba ami parseiru finanseriu maibé governu sosiedade sivil, igereja, seitor privadu ,Media no mos seluk seluk tan nia apoiu mos. tanba violensia bazeia ba jeneru problema husi sosiedade tomak, sosiedade tomak tenki responde hamutuk ,entaun ohin ami hein katak wainhira projectu seminario remata ami hatene saida no oinsa semak bele halo planu estrategias ba sobre violensia sira, projetu ida ho Hivos Hakbiit ho Fokupers sei remata iha Outobru tinan ida ne’e maibé Setembru iha finansiamentu foun katak nakaloke”.Tenik nian.
Entretantu Diretóra Fokupers hateten objetivu husi projetu ida ne’e oinsá ita bele reforsa di’ak liu tan ba maluk sobrevivente sira no advokasia ne’ebé barak liu, ba iha Hakibiit ninian.
Diretóra Fokupers Maria Pereira Fatima Gutteres hateten,” atividade ida ne’e servisu kolaborasaun entre fokupers, hakbiit ho mós Hivos no Fundo Uniaun Europea (UE ) ninian, Objetivu husi projetu ne’e nia naran “Reforsa Hamutuk” entaun projetu ne’e nia Objetivu oinsá ita bele reforsa di’ak liu tan ba maluk sobrevivente sira tanba advo sira ne’ebé iha barak liu mai husi hakbiit ninian hare ba sobrevivente konflitu pasadu ninian no mós husi Fokupers nian ba maluk sobrevivente sira husi, violénsia bazeia ba jéneru entaun ita hanoin katak dala ruma bainhira situasaun sira ne’ebé sobrevivente sira hasoru, depois husik sira mesak tanba la iha éma ruma akompaña éntaun, projétu ida né’é nia objétivu lolos maka, oinsá ita labélé husik sira mesak. Ita téki lao hamutuk akompania sira, atu halo sira forté hamutuk iha parté ékonomia ho mos sira nia kondisaun né’ébé iha komunidadé, éntaun atividade ida né’é atividade ikus ba loron rua (2) ohin ho aban maibé molok loron rua (2) ida né’é, ita halo ona atividade kapasitasaun molok sémana rua, sura husi horséik ba kotuk é atividade sira né’ébé kapasitasaun ohin ita konségé fornésé maka émpodarménto ékonomia ninian, livé skil ho tan informasaun oin oin né’ébé duranté.”
Liga ba empoderamentu ekonomia ne’e oinsá apoiu mós pontus ruma atu nune’e sira nia vida la’o ba oin, liuliu ba sobrevivente.
” Iha projetu ida ne’e ita barak liu ho kapasitasaun maibé iha loron horiseik nia konsege halo kompilasaun ba iha maluk sira ne’e, parte ida mós husi atividade ne’ebé iha, entaun husi proposal sanulu resin ualu (18) ne’ebé iha, ita konsege identifika manán nian, ema na’in tolu (3) ba ida ne’e, kritéria sira ne’ebé sai vensedór mak sira ne’ebé pelumenus iha planu ba iha negosia oinsa atu bele jere di’ak sira nia orsamentu, entaun manán na’in sira, ita fó mós fundus ki’ik oan ruma ba sira atu bele suporta di’ak liu tan ba sira nian ekonomia ne’ebé iha.”
Diretóra Fokupers mós hatutan Objetivu husi semináriu ida ne’e ohin iha reprezentante relevante ministériu sira hare mós ba asuntu ekonomia ne’ebé iha sekretaria estadu igualdade.
“Semináriu ida ne’e mak ita boot sira hare iha reprezentante relevante ministeriu sira ne’ebe iha, hare ba asuntu ekonomia, ita iha sekertariu estadu igualdade jeneru tamba sira mós iha programa spesifiku ba asuntu empodarmentu ekonomia. Ita mós iha MTCI nia reprezentante diretóra jerál no mós asesór husi ministériu sira durante ne’e ita konsege halo aproximasaun atu bele hatene didiak liu tan sira nia programa iha posibilidade ka lae, ita bele servisu hamutuk atu bele haforsa liu tan ita nia sobrevivente sira ne’e.”
Discussion about this post