Reportajem : Juvita Menezes de Deus

Diretóra Fokupers Maria Fatima Pereira Dos Reis, hato’o hela vantajen no dezvantajen husi lei Violensia doméstika ba jornalista sira iha palásiu dó prezidente Aitarak Laran, Dili, Timor – Leste. Sesta – Feira (08/07/2022). Fotógrafu by;Meke Magno Nazaria.
Organizasaun Non Governmental, Fokupers realiza komemorasaun lei kontra violénsia doméstika ba dala XII. Komemorasaun ne’e hahú marsa iha jardín 5 dé Maio no remata iha palasio prezidénsial, iha komememorasaun ne’e fokupers hato’o ba sidadaun sira hotu, hamutuk bele hapara violénsia doméstika ba feto no labarik feto sira tanba violénsia doméstika la’ós arte no kultura Timor nian. Dili, Sesta – Feira ( 8/07/2022).
Objetivu husi Marsa ne’e husu ba públiku tomak hamutuk hodi kombate violénsia doméstika iha Timor – Leste. Aleinde ne’e ita mós presiza hatene kle’an saida mak vantajen no dezvantajen husi Lei kontra violénsia doméstika No.7/2010.
Tuir Diretóra Fokupers Maria Fatima Pereira Dos Reis nia hare, “Vantajen husi lei refere, primeira maka lei ne’e bele proteje vítima sira, liu liu hanesan forsa ba iha feto maluk sira, hanesan mos pasporte ba iha feto maluk sira para atu bele asesu ba sistema legál ne’ebé iha, lei ne’e nia ezisténsia ita bele hatene katak iha lei ne’ebé proteje feto sira Bainhira sira hetan violénsia. liga ho violénsia doméstika bazeia ba jeneiro ninian iha parte rua ita hanaran dezempeñu koko atu uja hanesan lakuna ida ne’ebé durante ne’e nia prosesu ho implementasaun iha tinan sanulu resin rua nia laran tanba seidauk iha autorizasaun ne’ebé di’ak.”
Diretóra Fokupers hatutan.” Ita hanoin atu halo alterasaun ba iha lei nee tamba armonizasaun entre lei kontra violencia doméstika iha lei no 7/2010 nu’une em engeral seidauk harmonia ho lei kodigo penal ne’ebe iha, seidauk rejisto, iha lei kontra violénsia doméstika, ida ne’e mak, ita hanoin tamba iha lei kontra violénsia doméstika ninia penal sira suspensaun neebe sei hamonu iha prosesu legal tribunal, nee sei mai hotu husi kodigo penal tamba, nia armonizasaun seidauk iha no nia implementasaun mak seidauk la’o ho di’ak
Iha parte instrusaun estadu ninian, exelénsia lei ida ne’e, komún tebes ba maluk feto sira atu bele hadia netik feto maluk sira nia lian durante ne’e, feto maluk sira la hatene atu ba hato’o los keixa ne iha ne’ebe, depois lei ne’ebé iha, ita bele tulun sira no atu bele proteje sira. kestaun importante ida mós ba iha parte implementadór sira, ba lei kontra violénsia doméstika seidauk másimu tanba iha dezvantajen balun, ne’ebé mak inklui penál, seidauk satisfás didi’ak vítima sira.
Ha’u fiar katak momentu hanesan ne’e, iha prosesu sira hotu bele sai hanesan lisaun aprendizajen ba iha auto- judisiáriu sira, atu bele hatene didi’ak. Ninia kestaun seluk maka iha kazu suspensaun sira balun ne’ebe, husi auto-r sira fila fali ba ema, ita la dehan sira livre ne’e mós kastigu ida, maibé se mak iha baze atu monitoriza iha ne’ebá, nia sistema ho nia mekanizmu ne’e mak seidauk la’o di’ak.
Ita presiza haforsa, iha linha kordenasaun ne’ebe diak atu nu’une iha desizaun ruma hamonu ba iha autor sira ho kazu sira neebe maka penal suspensaun pelomenus sira liga ona ba iha autoridade liu liu ba iha polisia, iha baze atu bele halo monitorizasaun ho diak ho ida nee polisia sira bele akompanha, tamba durante ne’e la iha ida mak akompanha vitima sira dalaruma vitima sira sai fali suspeito sira hare posibilidade ne’ebe iha bele halo lakon fali vitima sira nia vida iha terenu.”
Kazu violénsia doméstika iha frequentamente kompara ho kazu sira seluk.
Diretora fokupers hakle’an liu tan. “Husi Janeiro to’o Maio konsege rejisto kaijú ho numero Lima nolu resin lima (55) kazus ne’ebé tama, nia nafatin a’as liu maka kaijú violénsia doméstika, tuir mai maka kazu abandonadu, kazu violénsia sexual insestu no seluk tan. labele sente mesak, maibé iha organizasaun ida ne’ebé mak bele tulun ita bo’ot sira, sai husi situasaun sira ne’e, Kuandu hanoin dehan hetan violénsia imi la seguru iha uma bele halai ba organizasaun sira ne’ebé bele tulun ita boot sira, ne’e ba iha komunidade én jerál iha Timor -Leste,
violénsia doméstika ne’e krime públiku éntaun se de’it mak rona ou hetan favór ida ita boot sira mós iha responsabilidade atu hato’o ida ne’e ba iha autoridade kombatente sira.”
Iha sorin seluk sekretaria estadu igualdade inkluzaun (SEII) Maria do Rozario Fatima Correa hateten, “Dezafiu ne’ebe durante ami hasoru mak implementasaun lei, ne’e Nasaun no governu no parlamentu nasionál, prezidente iha inisiativa hodi halo lei kontra violénsia doméstika.
lei ne’e halo mós aprovasaun iha konsellu ministru lori ba iha parlamentu Nasional aprova hafoin lori mai iha ita nia na’i prezidente promulga no ikus mai lei ne’e vigor no implementa, lei ne’e mai ho No (07/2010) ba lei kontra violénsia doméstika ne’ebé nia maka nia natureza krime públiku se de’it mak hare teki hato’o ba iha ministériu públiku sira, husi lei ne’e iha tipu violénsia, fízika, psikolójika sexual, ekonómika iha definisaun ida ne’e ho tipu haat tanba lei ne’e nia natureza nia kriminál públiku,
ita hare mós iha artigu kódigu penál hare ona iha artigu balun ne’ebé mak promove iha kódigu penál, lei violénsia doméstika iha tipu ameasa mós abandona, ita la prevene iha lei kontra violénsia doméstika entaun SEII hamutuk ho parseiru sira oinsá komete ba iha lei refere,
lei ne’e vigór tinan sanulu.Hare ba iha nia vantajem no dezvantazem mak ema hotu iha konsiensia ona, ba hato keixa no anunsiu iha publiku, iha konsiensia ona tamba lakoi halo krimi wainhira ita halo krimi iha lei ne’ebe protesaun sivil ba vitima sira, iha sosiadade barak wainhira hau simu kanar ida ne’e. Hau ba iha munisipiu haat hanesan Baukau,Viqueque,Ainaru no Aileu hau mos ba halo vizita iha (VPU) tamba sira bai-bain halo relatorio ba iha kazu violensia domestika kazu ne’ebe mak dominante maka violasaun sexual,
Insestu mós abandona husi tempu ba tempu ita mós iha lei kontra violénsia doméstika no stratejia ba iha planu asaun nasional bazeia ba iha jeneiro. Ita iha area prevensaun primero ne’e SEII hamutuk ho parserio sira no NGO lokal, no NGO internasionál nafatin iha korajen atu fó sosializasaun Dezaminasaun, informasaun ba lei kontra violénsia doméstika.”
Katak Maria. “Dezafio ida maka, tribunal sempre fo penal suspensaun, maibe atu garante se maka halo monotorizasaun ba penal suspensaun ne rasik atribui mos ba iha arguido sira, hare observasaun penal suspensaun aplika barak suspeito ka agresor sira ne’ebé komete Violensia doméstika.
Ita la’ós atu hasa’e suspensaun maibé iha pena hitu ka sia hanesan ne’e, iha kódigu penál, dala barak tribunál sempre aplika penál suspensaun hanesan, ita hatete katak sekarik iha órgaun ida atu bele halo monitorizasaun ne’ebé ba iha penál suspensaun. Uluk prezidente da repúblika sesante nia hanoin unidade ida atu halo monitorizasaun ba penál suspensaun maibé tanba, mandatu hotu, ita espera katak prokuradór zeral foun bele iha hanoin atu hare ba iha buat hirak ne’e.”
Aleinde ne’e, Sekretariu estadu igualdade inkluzaun (SEII) Maria dó Rozario Correa hato’o mós. “Empoderamentu ba feto. Ami iha orsamentu ne’ebé transferénsia publika ho reativa, fo ona iha grupu barak, iha munisipio hotu. Feto ne’ebé maka hetan orsamentu reativa ne’e mai husi grupu vulneravel sira, ho nia valór rihun rua (2000) ba Grupu vulneravel sira hanesan, ema ho defisiénsia, ema ne’ebé mak hetan violénsia doméstika, abuzu sexual atu halo oinsá reforsa sira nia ekonomia uma laran, sei fó apoiu mós ba sira, ho osan rihun atus ida dolares (1.000), maibe ida ne’e la reativa,Orsamentu ne’e, atu reforsa sira nia ekonomia uma laran, sira sei hetan redús depois ba grupu sira seluk, grupu feto ne’e hamutuk Atus nen, nen nolu (660). Feto no mane, hetan ona orsamentu reativa, aleinde husi grupu sira ne’e grupu ida kompletu husi ema na’in10 no na’in10 ne’e na’in 8 feto no ba sira nia areia negosiu, ne’ebe maka iha ona rotativa inklui (RAEOA) no grupu tolu ne’e mak halo ona rotativa.
Orsamentu rotativa ne’e iha suku rihun atus rua nen nolu resin rua (262) maka hetn ona, espera katak sei nafatin wainhira sira hetan lukru ne’ebe diak husi sira nia negosiu.“

prezidente da Repúblika, Jose Ramos Horta, husu liders politiku sira fo oportunidade ba feto iha areia politika, ekonomia, Edukasaun. Iha Palisiu do presidenti, Aitarak Laran, Dili, Timor – Leste. Photo by: Meke Magno Nazaria
Entretantu prezidente da Repúblika, Jose Ramos Horta hateten. “Agora ne’e hanesan introdusaun ida tama iha tema ne’e portanto violensia domestika imfelizmente ita hare fenomenu ida mundial dalaruma studus balun hateten, tamba problema ekonomia, balun hateten kultura abut nian, maibé ita hare rai boot hanesan Amerika, Europa, Australia, iha ne’ebe deit, Violensia domestika hapara, klaru diminui kuandu justisa makas, feto iha poder ekonomiku, feto iha estudus boot, maibé sosiadades mos iha estudus edukasaun la iha, dalan seluk tenke feto hetan podér polítiku, para tama moos iha polítika governasaun, iha ekonómiku tanba ita hare tinan hirak, nia laran hasoru beibeik vítima balun feto hetan violénsia doméstika ho oan haat (4) lima (5) ka ualu (8), tanba ne’e problema ida konkretu. No depois klaru família mós la gosta sira nia alin feto hola mane ida, depois violénsia tenke buka rezolve problema solusaun saida.
Iha biban ida nee, Presidenti atual husu ba poder politiku sira, fo oportunidade ba feto sira. loke edukasaun ba feto para hetan poder politiku, poder ekonomiku, edukasaun ba kultura, kultura da paz ne’e maka hau tenta hahu iha 2007. Ita bo’ot sira lembra karik Dili sidade da paz, hau hahu ho programa ida ne’e Dili bele sai sidade da Paz momentu ne’eba hau hateten primeiru klaru ita buka rezolve problema petisionariu ou deslokadu sira, arte masiais buat ne’ebe hanesan komflito armado, hanesan problema bot liu, tennki rezolve tia komflito armado iha Timor-Leste, la iha violensia politika Timor-Leste. Timor-Leste rai ida moris duni ho dame maibe dame la iha uma laran ba feto sira, no la iha dame ba kosok oan sira labarik, hau imajina dalaruma hau hanoin nu’une iha labarik ida nia iha nia uma laran ou iha ne’ebe deit, iha Bekora, kulu-hun ka foho,
labarik ne’e hetan violensia ou nia hare volensia iha uma laran, klaru ne’e afeita kedas, impaktu kedas ba nia kakutak no nia hanoin, ba eskola nia triste no iha eskola bele iha Violensia eskola, violensia husi professor/a no husi kolega bo’ot sira iha eskola, loraik eskola ramata normalmente ita kontenti wainhira sinu toka katak eskola remata maibe labarik nee nia la kontenti tamba nia hatene fila ba uma nia bele hetan violensia husi nia papa ou mama, entaun labarik ne’e senti taunk atu fila,
nia senti rai ne’e la iha dame, dame laos ba ita audensia politika kuando, ita iha violensia domestika barak, violensia kontra labarik sira ne’e dame la iha, tamba ne’e hau halo programa Dili cidade da paz. Hau hanoin momento ne’e iha tinan sanulu programa estratezia to kultura da paz, ita bele deklara Dili sidade da paz wainhira laiha violensia ida, laiha violensia kontra labarik.
Ezemplu, iha diskuti ruma ka komflitu ruma iha bairu laran, ita dada kedas tudik ou pistola ruma, ne’e signifika la iha paz nia laran, ha’u hare violensia barak los iha kenya, kolombia, Amerika latina no sira hapara violensia, komflito sira ne’e hotu iha estudu barak liu. Ita hare vitima feto ou labarik sira, komflito iha mundo ne’e protesaun la iha.
Ita Timor iha dame, dame difinisaun audensia politika maibe ba kiik sira no ba inan sira,sira moris iha kondisaun la iha dame,importante ida ne’e maka hau hakarak didika tinan lima mai oin hare oinsa ita bele to’o iha neeba,
Timor iha posibilidade ida ne’e, ita bele fo Ezemplu diak ida iha mundu, violensia domesta kundu minus, ita servisu hamutuk ho organizasaun sira hotu.” Prezidente afirma.
Discussion about this post