Reportajen: Rita Amaral

Atividade abertura Perma Youth Training Camp. Photo by: Rita Amaral
Grupu Timor-leste Organic Fertilizer (TILOFE) ho inisiativa rasik halibur joven iha Munisipio Ermera hala’o akampamentu, foka liu ba aktividade konservasaun be’e, rai no mos hamenus problema dezastre naturais. Atividades refere halao durante loron 4 nia laran hahú husi 06 Junho to’o 10 Junhu 2022.
Serimónia abertura ne’e, hetan partisipasaun masimu husi Secretario Estado joventude Desportu Sr.Abraun Saldanha, Reprezentante Embaixada Fransa Sra.Estela Duduk no Diretor PERMATIL Sr. Ego Lemos ho nia ekipa tomak. Atividade conservativa bee no rai husi perma youth traning camp ba dala 22 hetan mos apoiu masimu husi autoridade lokal, joventude no povu babain, atividade konservasaun rekursus be’e realiza iha municipio Ermera, suku katarhei loron Tersa -Feira. ( 07/06/2022)
Iha sesaun abertura ba atividade perma youth traning camp Diretor PERMATIL, Sr. Ego Lemós hato’o nia agradesimentu no apresiasaun ba Director TILOFE Sr.Zaquiel Martins do Carmo ho nia equipa sira hotu,tamba bele iha inisiativa diak hodi halibur joven, autoridade lokál no mós povu baibain sira husi munisípiu Ermera, ne’ebé foka liu ba iha atividade konservasaun.
Diretór PERMATIL hatutan, “ko’alia Kona ba ai-laran, la iha ema ida kuda ai-laran barak liu animál fuik sira hanesan laku, meda. Duke ita halo projetu tinan-tinan gasta osan milaun para kuda ai, nusa ita la proteje animál fuik atu sira bele kuda ai barak, sira kuda ai vinte kuatru oras, ita la selu un centavus, di’ak liu mai ita fó liman ba malu hamta’uk hodi proteje, ita nia animál fuik sira, atu nune’e bele kuda ai, hamoris be matan bele proteje ita nia rain sira, Ita hamutuk bele halo asaun iha konserva be nune’e redús problemas ne’ebé akontese iha ita nia rain.
Agora daudaun, meius ambiente biodiversidade hetan risku boot tanba, hetan kauza husi mudansa klimátika no ida ne’e amiasa ba humanidade, iha mundu tomak, Fransa kompormetidu atu kombate mudansa klimátika iha Nivel Nacional no avansa internacional desde Timor-Leste independénsia, França sai ona hanesan parseiru dahuluk iha Timor-Leste, França apoiu dezenvolvimentu liu husi dalan oioin, fornese apaoiu diretamente mos bilateral liu husi sinais metodu koperasaun Fransesa iha Dili, husi ajensia dezenvolvimentu ida ne’e, sosiedade sivil hanesan, sentru solidariu ida, ikus liu Fransa mos fornese ninia apoiu ba Timor-Leste liu husi asaun uniaun Europeia nian, Fransa nia koperasaun iha Timor-Leste, foka liu ba konservasaun be’e biodiversidade, kultural no natural, ida ne’e inisiativa diak tebes hodi organiza fali perma-kultura iha camping akapamentu ida ne’e, promosaun direitus humanaus ho igualidade jeneru, Factorasaun rekursus be’e sai factor cruzal ba dezenvolvimentu, servisu hamutuk ida ne’e entre koperasaun Fransa no parseiru Timor-Leste bele ajuda adizaun rekursu natural.
Fulan kotuk liu ba TILOFE konvida Sra.Estela hodi partisipsa iha worsop kona ba importansia preserva be’e rai okos no reabilita be’e matan sira. Iha momentu ne’eba. Sra. Estela sente orgullu te’ebes tamba hare feto barak mak envolve an iha atividade ida ne’e no lider barak mak husi municipio Ermera prontu ona atu halo, tuir programa Permatil ho Tilofe halo atividade ida ne’e, iha Municipio Ermera prontu ona atu hili joven feto no mane hodi aprende no tenta recursu be’e no degredasaun meio ambiente iha sira nia komunidade.
joven sai autor prinsipal ba dezenvolvimentu sustentavel futuru Timor-Leste perma-youth camp ida ne’e hanesan oportunidade ida ba joven Ermera hodi aprende no ba oin tau iha pratika teknika oinsa atu realiza. Imi bele hili teknika no fatin ida ne’ebe los hodi kaptura be’e no redus rai monu atu kuda ai-horis ida adekuadu, besik ba iha be’e matan, aprende no halo tuir kedas metodu ida efektivu liu, iha semana ne’e nia rohan bele sente ona paradu hodi implementa saida mak imi aprende, iha imi nia aldeia rasik, Sra.Estela ho nia koperasaun Fransa hato’o parabens ba Tilofe ho permatil no grupo joventude sira halo ona fatin hodi kria be’e matan atus tolu iha tempu liu ba no agora kontinua nafatin atu halo Timor-Leste perma-youth ida be’e importante te’ebes, atu bele aumenta konservasaun be’e iha aldeia hotu-hotu Ermera nia.”
Iha sorin seluk, reprezentante Embaixada França Sra.Estela Duduk fo korajen ba partisipantes sira.
Katak Estela.”Ba imi hotu servisu diak no susessu nafatin fiar tebes, imi ho asaun hirak ne’e sei hadia Timor Oan sira nia moris iha futuro mai, lia hirak ne’e Sr.Estela duduk hato’o iha Abertura Perma youth training Camp.”
Chefe suku fatu-kero Sr.Ricardo Madeira hatoo.” Ami nuudar autoridade sente kontente te’ebes ba atividade ida ne’e, bele mai iha ami nia suku Fatukero durante, ne’e ami nia suku halerik hela ba bee mos, neduni hamutuk ho TILOFE halo atividade koperasaun servisu hamutuk ho sira iha akapamentu ida ne’e, fo hanoin ba TILOFE, ohin hahu abertura komesa aban ba oin, prontu hamutuk nafatin ho ita Bo’ot nia komunidade iha suku ida ne’e, liu-liu iha aldeia ida ne’e bele hare to’ok, ita nia fatin sira ne’ebe mak durante ne’e ita dedika ita nia debu ho be’e matan ne’ebe menus ona, oinsa ita bo’ot sira nia hanoin diak, bele hare ami nia joven para, futuro oin mai bele konserva be’e tuir mata dalan ne’ebe ita bo’ot sira hanorin.”
Xefe suku fatu-kero Sr.Ricardo Madira hatoo mesajen ba Joven sira, lalika hare ba osan tamba ida ne’e aproveita tempu diak, mai ita fo honin ba malu, hodi hare ita nia debu, natural sira atu bele kria rasik be’e mos. lia hirak ne’e,chefe suku fatu-keru hato’o iha abertura Perma youth training Camp.
Iha fatin no atividade hanesan, sekretariu Estadu Joventude Desportu (SEJD) Sr. Abrao Saldainha fo nia apresiasaun no apoiu tomak ba ekipa TILOFE no Movimentu Konservasaun Be’e (MKB) tamba sai joven futuru neebe kreativu no inspirasaun hodi proteje no conserva Bee no rai iha Timor – Leste.
Katak Abrao ,”Bainhira ita koalia Kona ba joven nia futuru, ita bele dehan joven Moris ohin, Moris mos ba abanbairua, buat ne’ebe mak iha relasaun ho futuro, ne’e mak vida atu sai relasaun ba futuro.
Ema hotu-hotu haoin ba futuro abanbairua, nia oan nia vida ne’e atu sai oinsa, tamba ne’e mak, ita bolu futuro iha ita nia vida, hanesa ema matenek sira iha mundu, nasaun unidas dehan; ema, Animal, ai-horis hotu-hotu nia vida sei iha ameasadu nia laran ho menus be’e, iha tinan lima-nulu mai (50).
Nasoens unidas declara ona iha tinan rua (2) liu ba katak, tinan limanulu mai mundu tomak liu-liu Nasaun sira kiik hanesan ita sei sofre bo’ot liu ho be’e, tamba sira sei hasoru fali krize foun ida bolu be’e maran, iha rai barak komesa hatene ona no iha rai barak mos daudaun ema, ai-horis, balada sira mate tamba be’e.
iha tinan Rihun atus rua sanolu resin Lima (2015) too tinan rihun atus riua sanulu resin nen (2016) iha Timor – Leste, karau sira mate atus ba atus, ema barak mak iha laga, Liquisa, Oecussi lakon rikusoin bele sura ba osan karik to’o dolar rihun tolu nulu (30.000) ba leten, tamba be’e la iha, entau iha futuro ita nia rai, ita nia joven sira, ita nia inan, aman sira, sei iha ameasa foun ida mai, mak menus be’e.”
TILOFE, MBK, Joventude no povu babain husi Ermera neebe mak dadaun nee iha inisiativa hamosu ativudades konservativa bee bele sai inspirasaun ba Joventude sira seluk iha mumisipiu refere.
Tenik Abrao, “ Hau kontenti tebes hare joven sira lidera prosessu ida ne’e, hahu kampanha konaba oinsa proteje be’e liu husi TILOFE no Movimentu Konservasaun Be’e (MKB) ho joven sira seluk, iha konsiensia fahe informasaun ba inan aman sira, oinsa konserva rai, be’e, balada fuik no ai-horis sira oinsa ita bele prezerva, conserva kuidado didiak ita nia be’e iha ligasaun ho ita nia kultura haburas ita nia be’e kultura para nunee labele lakon ita nia identidade hanesan timor-leste ermera oan.Governo iha komitmentu nafatin atu tau matan Kestaun sira hanesan ne’e, tamba ne,e mak hari’i secretario ambiente, floresta oinsa atu dudu joven, komunidade nia partisipasaun iha konservasaun be’e no ambiente.”
Intervista ho Ekipa TILOFE nee realiza tamba Radio Rakambia hetan kolaborasaun no apoiu finanseiru husi ONG PERMATIL.
Discussion about this post