Reportajen: Jacinto Soares/ Laurinda Correia Guterres
Debate Kandidatu presidenti Republika ba ronde daruak no mos mandatu ba daruak. Kandidatu ho nomeru sorteio 1 Dr. Jose Ramos Horta, hetan uluk ona konfiansa husi povu sai presidenti da Republika iha tinan 2006 – 2011. Nune’e mos kandidatu ho numeru sorteo 2 hetan mos konfiansa husi povu no oportunidade ukun nu’udar presidenti da Republika iha periode tinan 2018 to’o 2022.
No iha tinan 2022 kandidatu nain 2 kompete ho kandidatura sira seluk hamutuk 16, iha loron 19 fulan Marsu 2022 kandidatu nain 2 konsege hetan votus maioria entre husi kandidatu sira seluk.
Iha ronde dahuluk Dr. Jose Ramos Horta hetan votus maioria ho total persentazen hamutuk hat nolu resin nen virgula lima nolu resin walu (46,58%). No Dr. Francisco Guters Lu Olo hetan votus iha ronde dahuluk ho total persentazen hamutuk rua nolu resin rua virgula sanolu resin nen (22,16%) . Tam-ba ne’e kandidatu nain rua refere sei avansa ba segundu ronde no sengundu mandatu iha 19 Abril 2022.debate refere halao iha salaun Mahoka Osindo, Quarta kalan. 13/04/2022 .
Iha debate ne’e, Kandidatu ho númeru sorteo 1 Jose Manuel Ramos Horta, deklara dezafiu barak ne’ebé nia ultrapasa ona tantu nível nasionál no internasionál, nune’e nia iha esperiénsia natoon atu simu todan hodi kandidatu ba PR períodu 2022-2027. Lia hirak ne’e Dr. Horta hato’o iha debate kandidatu PR mandatu 2022-2027 iha salaun Oka Dili, (13/04/2022).
Dr. Horta mos, klarifika kona-ba razaun hirak ne’ebe simu konvite husi presidenti Partidu CNRT, Maun bot Kairala Xanana Gusmao, husu Dr. Ramos Horta atu kandidata an ba presidenti Republika periode 2022 – 2027.
“Tam-ba sá mak ha’u simu konvite hosi maun boot Xanana atu kandidatu an, tam-ba hahú iha 2017, 2018 iha interpretasaun seluk fali duke buat ne’ebé ha’u hatene ém relasaun podér Prezidente nian iha ita-nia sistema semi prezidensiál, tanba ne’e ita tenke iha Prezidente ida ho imparsialidade ke labele mai hosi partidu polítiku ida porke, mezmu ke ó hakarak halo esforsu sai neutrál imparsiál difisil tebetebes tanba ó mai ho kultura polítika ida ideolójia ida, derrepente ó atu muda sai imparsiál difisil tanba dezafius boot no ha’u iha esperiénsia iha área nasionál no internasionál dezafius nivel nasionál no internasionál rejionál mas ha’u simu todan ida ne’e, neutrál imparsiál no ho esperiénsia rejionál no mundiál,” dehan Horta.
Nune’e kandidatu ho númeru sorteiu 1 ne’e aumenta tan katak, bainhira eleitu ba PR, nia sei konvoka diálogu atu forma maioria foun iha parlamentu hodi deside hakat ba nonu Governu, tanba tuir nia katak oitavu Governu atuál laiha ona baze jurídika.
“Eleisaun ida ne’e 19 Abríl ne’e provoka hanesan plaka tektónika polítiku ne’e normál, iha maioria foun iha parlamentu, maioria foun sei halo diálogu entre sira no maioria foun ne’e bele deside hakat kedan ba nonu Governu tam-ba ida be ita bolu oitavu Governu ne’e, na’i Prezidente estuda didi’ak ba konstituisaun hare didi’ak oitavu Governu ne’e laiha ona baze jurídiku, ita bolu oitavu Governu mais laiha ona ezisténsia jurídika reál ita bele muda ba nonu Governu, Governu jestaun, para prepara eleisaun 2023 nian, maibé partidu sira hotu hotu iha Parlamentu maioria foun hatete di’ak liu para rezolve inserteza ne’e. Ita ba eleisaun antisipada la’ós buat ida la normál, na’i Prezidente iha 2018 na’i Prezidente mak disolve Parlamentu konvoka eleisaun antisipada ha’u kuandu Prezidente 2007-2012 Governu ne’e kumpre mandatu 5 anus ha’u la disolve Parlamentu, na’i mak disolve parlamentu iha 2018 portantu lalika stres ba ida ne’e liuliu husu ba kamarada sira, sira stres tanba bele lakon karik serbisu asesór sira ne’e ,” Horta afirma.
Iha oportunidade dahuluk, Moderador Amo Bento oferese tempu ba kandidatu PR nain rua hato’o nia perfil prezidente republika ba povu tomak liu husi transmisaun direta RTTL.Ep.
Katak Dr. Lu Olo.” Halao ona fulan rua maka kandidatu presidente, lao husi loromonu to’o lorosae husi tasi feto to’o tasi mane hato’o ami nia komprimisiu liu husi ita boot sira nia uma , liu husi ita boot sira nia fatin, ami koalia lia naruk, badak, barak no uituan , ba imi hotu rona atu bele hili , atu bele eskolla , ida ne’ebe diak liu atu bele hakat liu ba iha palasiu Nicolau dos Reis Lobato iha Timor Leste nian.
Oportunidade diak tebes ba kandidatu ami nain –rua para atu bele sistematiza, ami nia kompromissu sira ne’e hotu iha debate publiku ida ne’e para imi povu bele rona atu bele eskolla iha loron 19 fulan Abril tempo oin mai.
perfil nudar prezidente Republika ida ne’ebe tenki kumpri ho konstituisaun ida , kumpri ho lei sira nee hotu , Prezidente da republika iha orgaun uni pessoal eleitu diretamente pelo povo ho lejitimidade direta ida , para bele ezerse nia funsoens tuir deit ninia konstituisaun haruka. Nia perfil ho seluk tan mak, atu garante paz no estabilidade ba ita nia rai .
Durante hau nia tempu /mandatu hanesan prezidente republika ne’ebe sei hotu iha 20 de Maio agora , hau prova ona husi hau nia propria kapasidade rasik katak biar bele krize ne’e oioin , mai-be hau garante paz no estabilidade ba rai ida ne’e no ba povu nafatin , povu ida nia la halai liu husi hau nia desizaun , povu ida la mate husi hau nia desizaun ne’e rasik , hau prova duni hau nia kapasidade atu bele halo jestaun kona-ba krize sira oin oin ne’ebe mak mosu iha ita nia rai , entaun perfil ba kandidatu prezidenti republika ida seluk mak, sai hanesan reprezentante / prezidente republika ba nasaun atu bele reprezenta nia povu tomak husi nia relasoens internasionais nian ba iha mundu tomak .
Timor- Leste pais ida que kiik ne’ebe foin ukun an , mai-be sai mos membru ba nasoens unidas nian , iha obrigasaun internasional para atu bele prezidente da republika hodi bele ba to’o iha nasoens unidas atu bele koalia em nome do povo hodi fo lesuk nia opiniaun ,solusaun ba problemas mundiais ou globais ne’ebe mundu hasoru daudauk , ne’e honra boot ida.”
Iha biban ne’e mos kandidatu ho nomeru sorteo 2 hato’o limatasaun ne’ebe nia hasoru husi Parlamentu Nasional.
”Durante hau nia mandatu hau hakarak tebes duni para atu ba nasoens unidas atu bele partisipa iha reuniaun no asembleia zeral nasoens unidas nian ,incluindo ate consendo seguransa nasoens unidas nian neebe sekretario geral , Dr. Antonio Guterres konvida hau atu bele partisipa , infelizmente hau labele ba partisipa , tamba parlamentu nasional la fo .
Prezidente da Republika iha orgaun da soberania ida ne’ebe ho lejitimidade direita para bele ezerse nia funsoens , iha kompetensias proprias ne’ebe prezidenti da republika tenki hola, iha mos kompetensias partilladas ho orgaun soberania sira seluk por ezemplu parlamentu nasional ho mos governu , relasaun institusional exatamente liu husi duni mekanismu legais no konstituisionais sira ne’e hotu , tam-ba ne’e duni maka hau hanoin bainhira sai prezidenti da republika hau so hakarak atu garante deit normal funsionamentu ba instituisaun estadu nian katak prezidente republika tenki iha relasaun diak ho parlamentu nasional liu husi kna’ar ne’ebe mak parlamentu halo liu husi interpendencia de orgaun soberania.
Parlamentu ho prezidente da republika halo, liu husi mos dupla da responsabilidade ne’ebe mak governu iha, em relasaun ao parlamentu nasional relasaun ho prezidenti da republika bainhira garantia ida ne’e normal funsionamentu ba institusoens sira ne’e hotu hau fiar katak ida ne’e ita bele estabeliza situasaun iha ita nia rai , ita nia povu bele hakmatek , ita bele halao ita nia ekonomia no atividade sira seluk ho diak.
Hau hanoin durante tempu ne’e, ladun iha estabilidade ba ita nia rai , tam-ba Timor leste foin mak ukun a’an ita nia konstituisaun ne’ebe mak asembleia konstituante rasik elabora iha prova periodo ida ne’ebe hau sai hanesan prezidenti da asembleia konstituente, laiha kumpedentrasaun husi nia parte nem intelektuais sira balun, hau laos reaprova , maibe la iha liuliu husi meia politika sira ne’ebe la iha kompedetrasaun kona-ba ida ne’e ninia, klaru liu interpretasaun no intendementu oioin , kona ba estadu de direitu demokratiku ida ne’e ho interpretasaun sira ne’e hotu halo konflitus ne’e mosu nafatin.
Konflitu ne’e mosu iha primeiru governu konstitusional kedas bainhira iha parlamentu nasional ida ne’ebe ho maioria 65 deputadus ida ne’ebe kuaze , dois terco e deputados de parlamentus de Nacional iha ne’eba ne’e monu tiha iha dalan Klaran Sr. Primeiro Ministro iha altura ida ne’eba Dr. Marii Alkatiri obriga tenki rezigna husi nia kargu atu bele garante paz no estabilidade nafatin iha ita nia rai , tam-ba saida? , tam-ba ita hakarak dehan katak atu halo ezersisiu do poder politiku so bele liu husi fali dalan ida be hamonu malu, dalan ida ne’ebe atu hatu’un malu iha dalan klaran tam-ba ne’e mak legislature sira tu’ur ho fali governu, nia la han malu hanesan liu ida too ate agora , oitavo governu legizlatura ho ida nee mak too dala lima ka dala neen iha relasaun ida nee duni neebe maka sira nain rua la han malu hamutuk , ida neebe mak hau bele dehan katak durante tempu realmente ida nee iha duni , momentu nee iha duni desentendimentu ou mal interpretasaun kona fali ba iha estadu de direitu demokratiku liu kona ba forma de estadu , neebe ita haree kona ba republika demokratika de Timor Leste , I protoladu mos ladun intende kona ba sistema de governu semi-prezidensialista neebe mak ita rasik harii ita nia kontituisaun.” Katak Dr. Lu Olo
Dr. Lu Olo haktuir.”Prontu hau hanoin iha tempu agora ita hotu tenki hanoin ,halo reflesaun klean , para ita bele hakat ba oin hanesan prezidente da Republika ho orgaun politiku sira seluk orgaun legislativu , executive governu nian ho tribunais sira inkluindu sidadaun sira hotu , ita hotu tenki hanoin sukat , para ita hotu bele halao ho paz ho estabilidade ba uniaun .
Durante tempu nee iha krize oioin , krize ida maka too iha hau nia tempu nee rasik , krize politika , krize pandemia ninian , maibe krize rua nee hotu , inkluindu ate inundasaun ne’ebe ita hetan , krize tolu neebe iha hau nia mandatu , hau konsege duni halo gestaun ba krize tolu ida nee hodi konsege ultrapasa I too ohin loron ita bele moris hakmatek , krize politika neebe iha desentendimentu liu kona fali ba interpretasaun kontituisaun ninian neebe balu hatete katak hau forma governu minoritaria konstituisaun RDTL la bandu formasaun governu minoritaria , iha Portugal governu barak mak minoritaria maibe nem kualker jurista no konseniolista ida iha portugal hatete katak nee inkontisional.”
Presidenti atual Francisco Guterres (Lú-Olo) hakarak fortifika F-FDTL hodi asegura rikusoin Tasi Timor.
Kandidatu prezidente repúblika (PR) periodu 2022-2027 ho númeru sorteiu 2, Francisco Guterres Lú-olo hateten bainhira povu fó konfiansa hodi eleitu ba prezidente repúblika mak kopera ho ezekutivu sira hodi fortifika falintil Forsa defesa Timor-Leste F-FDTL hodi asegura rikusoin tasi timor.
“Kandidatu Lú-Olo hateten iha ámbitu debate kandidatu Prezidente Repúblika, karik iha eleitu ba Prezidente Repúblika hanesan komandante supreme forsa armada nian, buka hodi fortifika ita-nian forsa armada liliu komponente navál hodi asegura ita-nian tasi oinsá proteje rikusoin iha tasi ho di’ak. Hateten Dr. Lu-Olo. “
Discussion about this post