Reportajen: Robelson Cardoso
Funsionariu kontratadu ho rezimi ajente Administrasaun publiku hamutuk atus ida ha’at nulu resin ida (141) asina akordu liu husi koperasaun entre Ministeriu Saude ho Fundu Global, atu haforsa servisu Saude nian, ba iha programa tolu (3) hanesan, HIV-SIDA Tuberkoluzu (TBC) no mos Malaria.
Asina akordu ne’e hodi fo Kontratu ba funsionariu sira ne’ebe durante servisu ba,programa Saude nian hanesan Malaria, HIV-SIDA, no mos Tuberkolozu iha Timor laran tomak, ne’ebe durante ne’e hetan salariu, mai husi fundu Global.
tuir akordu koperasaun entre MS ho Fundu Global, atu lori fali funsionariu sira ne’e,mai sai responsablidade Ministeriu Saude nian.
Diretor Nasional Rekursus Umanu Agosto Joaquin dehan.” Tinan ida ne’e ita halo kontratu ba sira hamutuk,atus ida ha’at nulu resin ida 141,ne’ebe servisu ba Tuberkolozu Malaria Hivsida, iha 13 Munisipiu hotu inklui Raeo.
Raeo ita halo ona iha semana rua liu ba,ohin ita halo ba Munisipiu Dili ho servisu sentrais, ho otonomus balu hanesan Laboratorium Nasional, semana oin ita kontinua halo mos iha Munisipiu sira seluk. Ho forsa trabalho ne’e, sira haforsa liu tan sistema Saude, oinsa atu fo prestasaun diak iha programa 3 ne’e.”
Agosto Joaquin esplika liu tan, “Funsionariu Ministeriu Saude ne’e, iha rezimi rua, rezimi kareira Jeral ho rezimi kareira ofisial
Desde ita iha akordu ho Estatal, rezimi Jeral sira ne’e responsablidade kada Munisipiu, kada instituisaun sira ne’ebe, halo ninia kontratu
Maibe’e Ministeriu Saude, responsabliza ba sentrais no Hospital referal sira, no rezimi espesial sira ne’ebe servisu iha teritoriu laran tomak, sira ne’e tama iha rezimi Jeral, tinan ne’e ita sei servisu hamutuk ho autoridade Munisipiu sira, para depois ita bele lori sira tama fali ba autoridade Munisipiu nia kobre.”
Agosto Joaquin haklean liu tan.”Funsionariu Publiku Ministeriu Saude iha Teritoriu laran tomak, hamutuk rihun lima ( 5.000) mais de rihun lima nolu (50.000) iha mos funsionariu permanente no mos ajente administrasaun publika no sira ne’ebe dadauk iha ne’e, ita bolu ajente administrasaun publiku, ne’ebe seidauk kategoria ba funsionariu permanente.”
Iha biban ida ne’e, Administrador Divizaun Fundu Global,Noe Gaspar hateten.” Funsionariu ne’ebe durante ne’e maka servisu ona iha sistema Saude, kuaze tinan sanulu resin walu, balun sanulu no sanulu resin lima, ne’ebe mak durante servisu iha programa 3 hanesan Hivsida, Tuberkolozu no mos Malaria,inklui mos sira balu servisu iha Laboratorium Nasional,no Laboratorium Munisipal, sira ne’ebe maka reforsa tebes, implementasaun programa fundus Global nian iha Timor-Leste, no fim atinji ona ita nia metas, ida ne’ebe durante ne’e ita nia kazu malaria, ita nunka hetan iha teritoriu laran.
Hanesan mos komitmentu Governu Timor-Leste ninia ba iha Fundus Global katak, komesa tinan ida ne’e ba oin funsionariu sira ne’ebe mak finansia husi fundu Global, sei transfere ba iha Ministeriu Saude, hodi reforsa implementasaun programa Saude, atu garante sustentablidade programa Saude nian iha futuru.
Bazeia ba akordu komitmentu ida ne’e, ita nia Governu liu husi Ministeriu Saude, agora rekruta sira tama iha sistema Governu ninian, liu husi MS hanesan funsionariu kontratadu, depois iha prosesu administrasaun sira. Iha futuru karik sira bele hakat ba aplikasaun, tuir prosesu sira ne’ebe mak iha, sira bele ba funsionariu permanente.”
Noe Gaspar hatutan, “Akordu Fundu Global ho Ministeriu Saude, desde 2005 to’o iha 2023 sei kontinua la’o. Esperansa bo’ot katak iha tinan oin, ami halo komunikasaun ho fundu Global, tinan oin ita komesa dezenvolve fali proposta foun, hodi kontinua nafatin servisu atu luta ba ita ninia povu moris saudavel.”
Discussion about this post