Reportajen: Odete Bete
Jeneral Lere Anan Timur (JLAT) halao konferensia da imprensa iha Sede Nasional, hodi fo mensajen ba kandidatura nain rua ne’ebe tama ona ba segundu Volta, hodi husu katak, sira iha responsabilidade ba povu sira iha tinan lima tuir mai, husu atu mantein promove dialogu, pratika konkluzivo ba unidade,paz no estabilidade. Pantai Klapa, Dili. Tersa- Feira. 29/03/2022. 0
Iha komferensia Imprensa ne’e JLAT hateten,“Hau hanoin, hau nia maluk ,kompanheiros no kamaradas sira hotu ne’ebe mak mai iha tempu ne’ebe difisil tebes iha hau nia jornada politika. maske hau sai oan kiak iha partidu ba partidu barak no kiak iha hau nia partidu FRETILIN rasik maibe imi la hewai hau no la husik hau maske hau osan la iha mai-be imi nafatin ho hau.
Hau nia agradesimentu ba veteranus tomak, oan kiak, jerasaun rezistensia tomak ou jerasaun patriota, feto faluk sira, ai leba no ain tanan sira organizasaun rezistensia sira, organizaun de masa, organizasaun rituais, organizasaun arte marsiais sira no espesial ba militantes FRETILIN ne’ebe konsidera nafatin hau hanesan sira nia lideransa ida, aman ida ne’ebe fiar iha plata forma politika no intensaun diak atu lori valores libertasaun FRETILIN nian ba povu doben ida nee.Hau hatene katak kamaradas barak hetan amiasa no intimidasaun iha FRETILIN laran mai-be nafatin mai hau ne’e hatudu katak imi hadomi hau.
Hau kontinua husu imi lalika tauk se ema hewai imi ou kondena imi tam-ba deit situsaun mai-be kuandu situasaun ida ne’e liu, hanoin katak, Ita nia FRETILIN nian, ita nia maun boot Sekretariu Jeral do partido Mari Alkatiri iha fuan boot hanoin katak nia sei haluha kondenasoens ou komportamentu ida ne’ebe la du’un favoravel ba militantes sira, liuliu ba FRETILIN ne’ebe fo apoio tomak mai hau.
Kandidatu nain rua ne’ebe tama ona ba segundo volta, parabens povu fo ona sira nia konfiansa ba imi.Hau nia mensajen ba imi mak, iha responsabilidade ba povu ida ne’e hodi halao kampanha ida ho diak hodi konsentra deit ka oinsa imi bele alkansa imi nia vizaun iha tinan lima oin mai. Hau husu imi atu mantein dialogu, mantein pratika kongluzivu ba unidade, paz,no estabilidade.
Kandidatu sira no povu doben, tinan lima oin mai, Timor- Leste tinan ida importante liu ba ita atu lao ba oin ka atu ba kotuk, atu markapasu nafatin. Tinan lima oin mai nasaun perciza paz no estabilidade atu bele halo deznvolvimentu no halo tranzisaun. Tan ne’e se mak sai prezidenti ba tinan lima oin mai tenki rai odio ba kotuk no promove dialogu reforsa unidade nasional.
Ita haree nasaun sira ne’ebe ke haleu ita mak avansadu ona ita hakarak avansa ba oin, ita mos tenki para ona inpanse politika. Hau hanoin katak babain hau indika hau nia fatin iha forsas armadas mos hau dehan katak hau FRETILIN .Hau sai FRETILIN laos sai opozisaun ba ema ida ou atu ba sobu partidu”.
JLAT hatutan iha komferensia imprensa ne’e hodi hato’o nia misaun no vizaun wainhira nia ba FRETILIN
“Hau nia misaun iha partidu laran mak ida ne’e ;interese nasaun nian, interese partidu. Interese nasaun katak ita tenki senti sa problema mak afeta ba ita nia rai,ita nia povu.E situsaun partidu ninian ita hanoin katak kualker prosesu ka kualker orientasaun tenki iha balansu, iha organizasaun nia laran atu hare’e buat ne’ebe diak no la diak, tam-ba ida ne’e mak hau nia objetivu ba FRETILIN. FRETILIN partido istoriku tam-ba FRETILIN mak hakerek istoria halo libertasaun nasional ba ita nia rai ida ne’e. Prosesu FRETILIN iha ai laran mak ami nia prinsipiu kestaun rua mak hanesan; kritika, autokritika hanesan maior arma da FRETILIN ne’ebe ami uza. Segundo kuadrus da FRETILIN tenki kapasita kuadrus FRETILIN atu ukun, tam-ba, ita halo partidu politikos atu ukun, atu hetan kadeira ida ne’e mak militante liuliu inteletuais sira iha partidu laran tenki iha formasaun politika atu sai kapas. kapasitadus, matenek atu bele tur iha etrutura FRETILIN nian,tur iha estrutura guvernu nian ou parlamentu nian tam-ba ida ne’e mak hau nia vizaun ,misaun kuandu hau ba FRETILIN”.
JLAT hatetn, nia seidauk iha opozisaun ida atu apoiu kandidatu ida.“Hau hili lider ida ne’be tuir hau nia prinsipiu ,promove dialogu, promove unidade nasional, rekonsilasaun ,estabilidade ba ita nia rain, mas hau lakoi ita atu ukun ho vigansa ,ita kuandu ba ukun la bele sai opozisaun ba ida ne’ebe ukun .maibe tenki servisu hamutuk atu bele lori ita nia nasaun ida ne’e ba oin.Tam-ba ida ne’e mak hau deklara hau seidauk iha pozisaun ida atu apoia kandidatu A ka B,sese mak ukun ba hau problema la iha mesak Timor oan mak ukun ,inportante mak ukun rai ida nee, sai lider ba rai ida nee, nu’udar prezidenti da republika tenki hakuak ema hotu ,hakuak lider hotu”
Discussion about this post