
Joventude Liarafa Salvador Manuel hanesan membru ba grupu Kreativu Produsaun Rò expresa sira nia susesu ba Journalista Radio Rakambia. iha Bairu Liarafa suku Parlamentu posto Administrativu Lautem ,Munisipiu Lautem . Sabadu (05/03/2022).
Reportajen: Melquianos da Silva
Lautem-Joventude kmanek Liarafa kria kampu servisu rasik liu husi produz Ró hodi fa’an ba vendedores sira iha munisipiu no mós rai iha fatin turizmu iha teritoriu Timor-laran Tomak .Lia hirak ne’e hato’o bainhira Jornalista Radio Rakambia halao vizita iha Bairo Liarafa suku Parlamentu posto Administrativu Lautem ,Munisipiu Lautem . Sabadu (05/03/2022).
Tuir Diretor Ró Faiberlans Adino Viera informa Ró faiberlans rasik sira aprende husi nasaun vizinu Indonezia no hetan pratika iha tinan ualu no ohin loron sira iha inisiativa rasik hodi kria kampu servisu
Katak Adino Viera.“Ró ne’e ami aprende iha nasaun Indonezia ,Iha Surabaya ami tuir kursu iha ne
Iha ne’eba. Iha momentu ne’eba ami produz duni ró iha galan Kapal bo’ot ida, no iha ne’eba ami aprende senti ba ami bele halo ró ona ne’e mak ohin loron ami loke ró Faiberlans ne’e iha Timor -Leste.”
Adino Viera dehan iha inisiu sira pràtika iha treinamentu halo duni ró turizmu ida ho nia tamainhu (ukuran) bo’ot. Ho nia luan rua virgula lima (2,5) no naruk iha metru sia (9) sira konsege fa’an ba kompradores sira iha Nova Zelandia.
“Iha primeiru ami produz ami halo uluk ró bo’ot no ki’ik ami konsegue fa’an ba Nova Zelandia no fa’an ona ba Raja Emapat Papua no seluk seluk tan ami fa’an ba suasta sira iha Indonezia”.
Adino haktuir Ró ne’ebe sira produz sira fa’an Pakote de’it
“Momentu ami fa’an ró Turizmu ami fa’an pakote ida ninia interior no exterior ne’e ami halo VIP ninian ne’ebe, ami fa’an ida hamutuk ho motor walu nolu (80) pk rua, ho montante osan indonezia rupiah Juta atus walu RP.800
Antes hau hala’o projetu ida ne’e ho inisiativa rasik no hetan apoiu Finanseira husi familia rasik. Ró Faiberlans hahù produz iha Lautem iha (05/08/2018) hanesan esperimentu primeiru.”
Diretor ne’e afirma husi inisiu nia manan tenderizasaun husi Ministeriu Agrikultua e peskas (MAP) ate agora, maibe seidauk hetan fundus husi ema seluk.
“Ha’u dalabarak koalia ona kona -ba ida ne’e ba governu maibe sira seidauk fo fumdus ruma mai ami ,maibe ha’u rasik manan projetu ne’e dala rua ona iha Ministeriu Agrikultura e pescas (MAP)
Primeiru hau produz 38 unit ne’e ró neliu Balieu agora dadaun 40 unit ne’e ró Garopa no ha’u fa’an ró Faiberlans ba suasta sira mós barak ona Parte Lore ,Com,Lautem ,Manatutu ,Dili ,Atauru no Tibar
Ami fa’an ne’e ho paket de’it kuandu hamutuk ho ró ,motor no redi no ita hare’e mós ho nia tamanhu Luan metru 1 no naruk hitu virgula lima (7,5) motor 15 Pk ho montante osan rihun neen doleres Amerikanu ($6000).
Adino Espresa.” Durante ita ukun a’an la iha ema ida mak iha hanoin hodi produz ró Faiberlans ne’e, Liu-liu iha tasi ibun ró ne’e laiha só ita sosa iha rai liur mak iha maibe ida rua de’it tam-ba ne’e hau iha hanoin ba aprende iha rai indonezia no ohin loron realiza duni iha Timor-Leste.
Iha produsaun ne’e, amj servisu ho Grupu no individual, Servisu depende ba a’an rasik loron ida bele produz Ró Faiberlans ki’ik ha’at se karik Bo’ot Ida .
Projetu ne’e rasik iha nia membru hamutuk ema sanolu resin lima (15) no produs ró to’o hat nolu (40) unit sei hetan osan ho montante rihun rua nolu ($20.000 mil).
Diretor no membru tomak husu ba Governu atu rekonese sira nia servisu ,tanba ida ne’e loke kampu trabalhu ba Timor oan tomak tanba iha futuru sei distribui ba fatin turismu iha teritoriu Timor laran tomak.
Iha fatin hanesnan Joventude Liarafa Salvador Manuel agradese tebes ,hanesan kampu servisu ne’ebe diak ba sira no dalabarak joven desempregu barak iha rai doben ida nee
“Ida ne’e hanesan kampu servisu ida ba ita Timor oan hotu liu-liu ami suku Parlamentu ,iha produsaun ró Faiberlans hau senti kontenti tanba durante ne’e hau buka servisu maibe hau bele hetan no tama ona servisu halo ró Faiberlans.” Katak salvador
Membru ne’e halo komparasaun durante la servisu no servisu ona. No fahe mos mesajen korajen ba maluk joven sira tenki servisu ho paseinsia mak hetan susesu.
“Ha’u servisu iha faiberlans hetan rendimentu diak hodi sustenta nesesidade loron-loron nian ,ha’u senti sustentavel ba ha’u nia ekonomia loron -loron komparas ho uluk seidauk servisu ha’u la iha osan no halimar de’it iha uma .
Membru ne’e afirma nia hahù envolve a’an iha produsaun Ró Faiberlans ne’e durante Tinan ida ona no senti kontenti tebes .
Mensagem ba joventude Timor laran tomak kreativu saida deit mak iha pasensia halo no servisu mak sei hetan suseusu. Husu mós ba Governu atu bele tau prioriedade ba asuntu refere.”
Discussion about this post