• Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • Livestreaming
  • Contact
Friday, September 29, 2023
-18 °c
  • Login
RMTL
Advertisement
  • Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • LivestreamingLive
  • Contact
No Result
View All Result
  • Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • LivestreamingLive
  • Contact
No Result
View All Result
RMTL
No Result
View All Result
Home Istoria

MPO: RENIAUN KONSULTATIVU HO SOSIEDADE SIVIL BA PED 2011 – 2030.

Redi Mídia Timor-Leste by Redi Mídia Timor-Leste
February 28, 2022
in Istoria
0
MPO:  RENIAUN KONSULTATIVU HO SOSIEDADE SIVIL  BA PED 2011 – 2030.
108
SHARES
135
VIEWS
Share on FacebookShare on TwitterShare on WAShare on Linkedin
Ekipa Tekniku ANAPAM aprzenta rejultadu PED 2011 -20230. Tower fatuhada, Dili, Timor – Leste . Sesta – Feira (25/02/2022)

Reportajen:Odete Bete

Reniaun konsultativu ho sosiedade sivil ba reazutamentu planu estratezia dezenvolvementu (PED) tuir prinsipiu planeamentu estratejiku integradu centru planeamentu integradu (CPI) Ministeriu Planu no ordenamentu (MPO). Objetivu husi reniaun konsultativu refere, husu Organizasaun Sosiedade Sivil  (OSS) kontribui ideas , kritikas, rekomendasaun  konstrutivus hodi dezenvolve palnu stratejiku dezenvolvementu ba tinan 2011 – 2030. Atividades ne’e halao iha Tower Fatuhada, Dili, Timor – Leste. Sesta – Feira (25/02/202

Iha okaziaun ne’e Ekipa tekniku, segundu visi  primeiro Ministru no ministru MPO, fo oportunidade ba ema nain sanolu (10) hato’o sira nia preokupasaun, ideas kritikus’ analiza situasaun no sujestaun ho objetivu atu hadiah no reajutamentu ba planu PEDN 2011 – 2030 ne’ebe governu antereor planea ona. No tuir planu governu atual Sei aumenta tan PED ba longo prazu ba 2038 hafoin  halo konsultasaun ho komunidades sira iha baze.

Iha loron ne’e kedan  sosiedade sivil balun lamenta ho aprzentasaun husi PED ne’e rasik tamba PED antereoar seidauk atinji 100% maibe planu MPO kontinua halo estudu komparativu ba longo prazu 2038.

Tuir segundu vice primeiro Ministru no ministru MPO, Eng Jose Maria Dos Reis  hateten.“Iha 2014 hahu tiha one lei no baze  levantamentu, maibe prosesu ne’e la hotu, iha planu urbanativu.

 No agora nafatin fo oportunidade  ba plano  nasional, nune’e mak akordu ho levantamentu profesional ne’ebe mak akordu iha munisipal lima mak hanesan, Bobonaro, Ermera, Baucau, Lauten no Viqueque. Ami hahu ho plano levantamentu ba iha munisipal  Atauro ho Oecusse (RAEOA) ho hanoin ida atu halo iha legislativamento plano ida ne’e, tamba ita iha lejistamentu ida no hau sei hatene katak 2000 kuandu Restaurasaun independensia, ita iha rasik ekipa nasional husi Sr.Xanana ne’ebe mak iha ekipa tekniku vokasional.

 area estrutura sira ne’ebe inportante tebes mak hanesan edukasaun, saude, agrikuktura, maibe iha planu ne’e mos koalia kona ba oinsa mak prepara ba rekursus humanos ne’e rasik. Ita hotu hatene katak planu ida ne’e kuando mudansa uitoan ,sei mosu fila fali plano seluk.

Agora tama ona Longo prazu 2022-2030.Depois de ida ne’e, hau asegura ministeriu  ida ne’e halo potensial foti kona ba PED. Ami hahu ona ho Funsaun Verbal ne’ebe mak ami hala’o ho komisoens Religioso, sosiedade sivil, tribunal, parlamento no  akademiku. Apartir de marsu ami sei tun ba 13 munisipio  inklui RAEOA hodi ko’alia kona ba plano ida ne’e. Planu tenki mai husi baze laos mai husi leten mak tun ba.”

Iha fatin hanesan Reprezentante ANAPMA,Dra Algira Reis aprezenta Relatorio, iha relatoriu refere  nia Foti Importante liu ba  objetivo avaliasaun. No dezafiu balun ne’ebe mak sai foku ba governu nia planu programa.

“Fornese informasaun inportante kona ba metas ne’ebe ita alkansa ona nune’e mos hirak ne’ebe sei pendente Metas faze II ne’ebe tenki alkansa iha final tinan 2020. Avaliasaun PED sei apoio inisiativa guverno hodi halo revista no rezustamento PED, atualiza baseline sei apoio melhoramentu inplementasaun orsamento por programa.

Rezultadu avaliasaun sei fornese informasaun pertinente ba inplemtentasaun plano medio prazu kada guverno. Dezafio no justifikasaun to’o 2020 meta 12 maka la iha progresso iha razaun barak mak inpede atingimento objetivo no metas hanesan tuir mai. Metas PED la espesifiku ka la bele sukat .Sistema monitorizasaun no avaliasaun (MA) iha entidade sira sei fraku. Planeamento medio prazo seidauk iha hodi operasionaliza objetivo no metas longo prazu.Guverno foku liu ba planeamento anual neebe la iha ligasaun ho planu medio no longo prazu.PED la mai ho kustu indikativo tamba nee atu inplementa.Instabilidade politika no regime duodisimo kontribui ba atrazo no desaviu fuku Governu nian.

Metas hirak neebe la iha progresso ka seidauk komesa durante periodo tinan lima nia laran fase II.

Kultura no patrimonio; Establese centro rejional kultura iha Oecusse, Likisa, Ermera, Maliana, Ainaro no Suai. Realizasaun programa regular  iha fatin oioin. Iha munisipio fulan ida dala ida, oferese kursu  lisensiatura iha area arkitetura iha universidade publika.

Enerjia eletrika;Realiza estudo viabilidade hodi atrai instalasaun ba prosesamentu  gas iha longo prazu. Indentifika lokal potensial sira ba energia mini-hydrika iha TL. Konstrusaun sentral termo eletrika hodi bele jere eletrisidade no industria ne’ebe produz iha Dili laran.

Portus;Portu mantima foun iha Suai base operasional, instalasaun portuaria iha kairabela no iha kosta sul besik Beasu dezenvolvido.

Agrikultura; Establesimentu konselho  konserva agrikultura Timor Leste  hodi formula politika nasional  no supervisional ninia inplementasaun.

Petroleo;Konstrusaun portu Suai remata konklui ona  faze 1 projetu dezenvolvimentu mantein tenki hahu. Turizmu;Iha sentru komenasaun turistika no ospitalidade tenki establese iha Dili.Investimento setor primaria;Banku nasional dezenvolvimento tenki operasional ona.”

Iha fatin hanesan Reprezentante CPI,Dra.Felisberta Moniz da Silva aprezenta“Progresso no Dezafios sira.husi PED.

“Avaliasaun PED 2011-2030.Timor Leste mak «Lower-middle income country». 64% populasaun ne’ebe mak servisu iha setor agrikultura, bazeia ba sensus 2015 maibe,setor agrikultura kontribui 17% deit ba rendimentu,  la’os petrolifeiro. 41,8% populasaun moris iha lina pobreza (TL standard of living survei,2014) kompara ho 50,4% . Iha 2007.45,8% husi populasaun sira mak sofre pobreza iha dimensaun hotu dadus 2016. 20,3% joven idade 15-24 mak desenpregado la eskola no la atende treinamentu (sensus2015).

Kona-ba Inpaktu COVID- 19 no inundasaun 4 de abril. Metodologia;Prospektiva estratejiku(estrategic foresight).Prospektivo (futuro relasionando ho polituka partisipativu).Permite integrasaun elemento oioin husi setor oinoin (sosial,ekonomia,ambiental,nsst.)Neebe interligado ho interpendente ba estrateziku ka politika ida deit hodi responde ba nesesidade no dezafio oioin.Meteodologia ida nee permite;Antisipasaun diak liu,inovasaun,politika,no prova futuro (future proofing).”

Share43Tweet27SendShare8
Previous Post

KI Halo Peskiza Mata-Dalan Ba Jornalista Sira Kona-ba Violensia Sensivel Jeneru.

Next Post

Kandidatura Nomeru Sorteo 11 Deklara Ba Publiku Sei Hapara Povu Nia Terus No Matawen

Redi Mídia Timor-Leste

Redi Mídia Timor-Leste

Next Post
Kandidatura Nomeru Sorteo 11  Deklara Ba Publiku Sei Hapara Povu Nia Terus No Matawen

Kandidatura Nomeru Sorteo 11 Deklara Ba Publiku Sei Hapara Povu Nia Terus No Matawen

Discussion about this post

Popular

  • VOICES: COVID-19 Fo Impaktu Ba Ekonomia Povu Timor – Leste. Governu Fahe Aihan Produtu Lokal Liu Husi Programa Sesta Bazika Hodi Responde.

    VOICES: COVID-19 Fo Impaktu Ba Ekonomia Povu Timor – Leste. Governu Fahe Aihan Produtu Lokal Liu Husi Programa Sesta Bazika Hodi Responde.

    1200 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Sigaru Iha Kimika 700 Fo Impaktu Ba Fuan

    1 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Hakbi’it Ekonomia Feto no Familia iha Agrikultura.

    1 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Ministeriu Saude apela no husu asaun preventiva atu hapara kazu moras dengue iha Timor-Leste.

    1 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Lansamentu Relatóriu  Preliminarìu Sensus 2022. Selebrasaun ba Mundu ho Populasaun Biliaun 8

    1 shares
    Share 0 Tweet 0

Browse by Category

  • Avizu
  • in English
  • Internasional
  • Investigasaun
  • Istoria
  • Podcast
  • Tetun

Recent News

GLRAS : Realiza Workshop Konsultasaun Nasionàl ba Planu Estràtejiku Tinan Lima Setòr Saùde

GLRAS : Realiza Workshop Konsultasaun Nasionàl ba Planu Estràtejiku Tinan Lima Setòr Saùde

September 27, 2023
UN LDC5: Timor – Leste Has Not Yet Met the Graduation Criteria

UN LDC5: Timor – Leste Seidauk Priense Kriteria Graduasaun

June 16, 2023
  • About
  • Advertise
  • Privacy & Policy
  • Contact

© 2022 RMTL. Copy Rights Reserved. Hosted by Kalohan.NET

No Result
View All Result
  • Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • Livestreaming
  • Contact

© 2022 RMTL. Copy Rights Reserved. Hosted by Kalohan.NET

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
error: Content is protected !!