
Grupu tetamtiku agrofloresta halao pratika kona-ba fini bola atu utiliza ba fatin ne’ebe maka ita susar atu asesu kuda ai-horis, liu husi fini bola ida ne’e bele ajuda ita, kuda ai-horis iha fatin ne’ebe mak ita labele ba. Ezemplu iha foho ne’ebe as, ou rai kuak. Photo by;Virgilio viana.
Reportajen: Grazelia Da costa
Grupu tematiku agrofloresta ida ne’e parte husi organizasaun Naun Governmetal (ONG) PERMATIL ba dala ne’en (6) halibur Joventude feto mane husi 13 Munisipiu inklui Raeo ho objetivu haberan kapasidade no hari’i karakteristiku liu husi programa ho naran “Perma camp youth 2021”, ho tema “Joventude iha jestaun ba rekursus naturais, no adaptasaun ba mudansa klimatika iha Timor-Leste” iha atividade ne’e marka mos prezensa husi Grupu Joventude no Journalista foin sae Sentru Kulturan dame, Radio Rakambia.
Partisipante husi tematiku agrofloresta ne’e, sira ne’ebé mak tuir formasaun bá temátiku agrofloresta hamutuk nain tolu nulu-resin-walu (38) kompostu husi munisípiu sanulu-resin-tolu (13), iha suku Dare, aldeia Fatsuka, Postu Vera Crus, munisipiu Dili, Timor –Leste. Sabadu, (09/10/2021).
Formadores husi área temátiku agrofloresta fó treinamentu bá partisipante sira ne’ebé mai hosi munisípiu sanolu-resin-tolu (13), ho subtópiku oin-oin no halo teoria ho prátika durante loron lima (5) nia laran.
Grupu tetamtiku agrofloresta halao pratika kona-ba fini bola ne’ebe mak halo husi rai mean, karau ten no be’e. Prosesu husi materials hirak ne’e kahor ka buti hamutuk to,o tasak halo diak, hafoin halo kabuar hanesan bola kiik ida depois tau fini iha laran habai lori tempu loron rua nian laran, hafoin bele utiliza fini refere, ba iha foho leten ka rai kuak ne’ebe ita labele asesu.
Iha biban ida ne’e Journalista Radio Rakambia hetan oportunidade halo intervista ba formador agrofloresta no mos partisipantes joventude ida husi Munisipiu Bauvcau.
Formador Amanu Da Silva hateten, “Apresia tebes, ho partisipante sira ne’ebé mak mai husi munisipiu la hanesan, mai hamutuk hodi tuir formasaun bá temátiku agrofloresta nian no sira ativu teb-tebes, iha formasaun nia laran intermos halo teoria no prátika bá iha subtópiku sanulu (10) mak hanesan definisaun ba agrofloresta, viverius, selesaun fini, kuda musan ho kuda sanak, fini bola rezinerasaun floresta, koileta floresta, jestaun insendiu no sistema kontrolo bá erozaun, durante loron lima (5) partisipante sira aprende husi temátiku agrofloresta nian’’.
Iha parte seluk partisipante ida hosi munisípiu Baucau ható’o nia agradesementu bá oportunidade ne’e tam-bá bele aprende buat barak ona iha área temátiku agrofloresta nian hodi nia bele bá implementa fila fali saida mak nia aprende ona.
Partisipante Julio Da Silva Sarmentu, mós hatutan. “Iha momentu ne’e rasik ami senti kontenti no agradese bá oportunidade ida ne’e, tam-bá ami bele aprende buat lubuk ida husi temátiku ne’ebe la hanesan, maibé ami nain tolu nulu-resin-walu (38) aprende liu bá iha agrofloresta ne’ebé relevante bá agrikultura nian.
Ami aprende oin-sa definisaun bá agro no floresta, selesaun bá fini no kontrolo travasaun bá erozaun be’e atu labele akontese inundasaun ka erozaun, iha tempu ne’e mós halo viveirus, misturasaun bá rai atu tau iha polliback, oinsa halo binkai A no nia funsaun atu utiliza bá halo terras no iha ne’ebá ami aprende mós funsaun terras ne’e atu konserva be’e no rai metan (rai bokur) labele tu’un ka sulin direta ba tasi maibé tuun bá rai-okos hodi garantia fali bá be’e matan sira ne’ebé komunidade sira uza, ami aprende mos produsaun ai-horis no liu-liu iha fini bola nian ne’ebé mak ita utiliza bá iha fatin ita labele bá hanesan foho ka rai ku’ak ida ne’e mak funsaun fini bola nian atu uza bá kuda ai-horis no espera ami ida-idak fila bele implementa iha ami-nia munisipiu.”
Discussion about this post