• Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • Livestreaming
  • Contact
Friday, September 29, 2023
-18 °c
  • Login
RMTL
Advertisement
  • Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • LivestreamingLive
  • Contact
No Result
View All Result
  • Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • LivestreamingLive
  • Contact
No Result
View All Result
RMTL
No Result
View All Result
Home Istoria

UNDP TL: Hari’i Karakteristiku No Haforsa Ekonomia komunidade Iha Tempu Inudasaun

Redi Mídia Timor-Leste by Redi Mídia Timor-Leste
October 22, 2021
in Istoria, Podcast
0
UNDP TL: Hari’i Karakteristiku  No Haforsa Ekonomia  komunidade Iha Tempu Inudasaun

Photo by: Gustavo Belo Soare

194
SHARES
243
VIEWS
Share on FacebookShare on TwitterShare on WAShare on Linkedin

Reportajen: Gustavo Belo Soares 

Ekipa UNDP expresa Kona-Bá UNDP nia servisu hamutuk ho Komunidade iha aldeia 42. Iha kaikoli,, Dili, Timor-Leste, Kinta – Feira. (7/10/2021). Photo by: Gustavo Belo Soares

Diretora Ejekutiva Radiu Rakambia Sra. Cristiana Ximenes Belo halao sorumutu Ho Xefi– Democratic Governance Unit hanesan jerente ba projeitu  emerjensia nebe hanaran “Hamutuk Serbi Komunidade” ho nia komitiva nain rua, konta istoria  Kona-Bá situasaun mudansa klimatika iha 4  Abril 2021 liu ba. Oin sa UNDP Nia Servisu Hamutuk Ho Komunidade Sira durante inudasaun. Dada lia ne’e  Iha Edifisiu sentru Joventude, United Nations Development Programmer (UNDP) Kolmera, Dili Timor-Leste, Kinta – feira. (7/10/2021).

Iha okaziaun ne’e Mr. Youngchan Kim, konta istoria kona-ba asaun karidade ne’ebe UNDP oferese ba Komunidade husi aldeia 42 ne’ebe hetan identifikasaun husi Xefi Aldeia sira rasik, spesifikamente ba hirak ne’ebe vulnerable tebes husi akontesementu iha, 5 Abril 2021 liu ba. Asaun refere,  involve direita husi Komunidade ne’e rasik.

Jerente Projeitu Hamutuk Serbi Komunidade. Sr. Youngchan Kim, hateten.  Objetivu husi projetu ida ne’e “hamutuk hodi  serbí komunidade” nia objetivu priméiru; atu fó ka’aman uitoan bá komunidade sira ne’ebé mak afeita husi inundasaun iha 4 abril liu ba.  Ma’ibé ami-nia objetivu prinsipal liu,  fó oportunidade ekonomia bá komunidade hirak ne’e,  atu sira bele  rekopera sira-nia ekonomia. Segundu, fo servisu no fo osan. Tamba sa fo servisu  no fo osan? Fo servisu atu sira hamos sira-nia aldeia rasik no fo osan tam-ba atu rekopera sira nia ekonomia.  Tam-bá ami haré katak durante inundasaun ne’e,  komunidade sira-nia uma estraga barak depois,  iha difikuldade ne’ebe barak, laos lakon uma deit, maibe sasan  uma  laran hotu estraga. Tam-ba ne’e UNDPmosu ho objetivu ható’o  proposta bá governu atu hala’o inisiativa ida ne’ebé mak afeta bá komunidade sira.”       

Tuir Jerente Projeitu “Hamutuk Serbí Komunidade” katak sira nia maneira atendementu ba komunidade iha tempu inudasaun diferente  ho arganizasaun sira seluk.

“Banhira situsaun ida ne’e mosu, mosu ho solusaun ne’ebe oi-oin, ema balun fo sansan ne’ebe iha benefisiu, ema balun rekruta kompania sira ba hamos.  Se ita rekruta kompania sira ba hamos, entau komunidade la senti nain, kuandu mosu  tan inudasaun hanesan ne’e, sira hein deit organizasaun sira  mak ba hamos, hanesan mos hahan sira ne’ebe simu deit. Maibe, ita hakarak halo serbi hamutuk,  kuandu situasaun ne’e akontese tan sira mos la hein deit ema seluk,  maibe sira rasik halo voluntariumente hamos sira nia fatin. Tam-ba ne’e UNDP mosu,  hakarak halo komunidade  sente ida ne’e sira-nian,  no sira hakarak hamós, se karik ami labá ou projetu ida ne’e la iha. Sira bele aranja-an atu hamós sira-nian aldeia no sira nia komunidade rasik.    

Ami hakarak dehan katak, se ami hanesan organizasaun sira seluk,  ami bele fó hahan bá sira,  fó osan de’it bá sira ma’ibé ida ne’e la eduka komunidade sira,  tam-bá sira sei hanoin wainhira bu’at ruma akontese ema sei mai. Ami  lakohi ida ne’e, no ami hakarak ami-nia projetu ne’e komunidade partisipa direita  hodi sente, no rekopera fali saida mak sira lakon iha inundasaun nia laran.” Katak Sr. Kim

Tuir planu UNDP presiza ajuda ba ema  nain atus lima (500)  no aldeia lima nolu (50), bazeia ba dadus ne’ebe fotogrfia kolekta husi satelit, maibe to,o fin UNDP  hetan lista barak liu,  husi planu mapamentu ne’ebe iha.

Tenik Sr. Kim “Primeiru ami buka partisipantes rihun lima (5000) no aldeia lima nolu (50) maibé liu husi prosesu ne’e, ami hetan partisipantes rihun lima, atus haat, haatnulu-resin-ida (5,441) husi aldeia haatnulu-resin-rua (42), wainhira ami buka aldeia lima nolu (50) ami uza satelit ninia fotografia.  Ami mós kolabora di’ak ho governu nian, liu-liu munisipiu Dili,  postu administrativu Dom.Aleixo, Vera- Cruz, Nain Feto, entaun ami haruka foto ba sira, no sira mós fo sira-nia lista mai ami,  molok ami bá. Ami haré tiha lista  aldeia ne’e, presiza dunik ninian ema entaun ami tama iha aldeia ida ne’e.

Atu dehan de’it katak,  iha parte ida ne’e UNDP la’os bá diretamente maibé,  servisu di’ak ho autoridade lokal kada aldeia nian,  ida ne’e ami halo sosializasaun bá haré sasan, fatin sira ne’ebé hanesan ema la uza,  ami halo hotu, data ne’ebé mak ami foti ona ne’e ami bazeia ba postu administrasaun sira ninia dadus.”

UNDP kolekta no identifika Partesipantes rihun lima, atus haat, haatnulu-resin-ida (5,441) kompostu mai husi joventude mane, feto no komunidade. Liu husi lista rejistrasaun no liu husi kriteria balun. Nune’e mos  fo prioridade  pursentu hat nolu (40%) tenki mai husi feto.

Sr. Kim hatutan “Ami hili partisipante sira ne’e,  husu ba Xefi – aldeia sira mak identifika,  mai-bé ami mós identifika liu husi rejistasaun, entaun ami iha kriteria balun. Primeiru sira-nia tinan tam-bá ema husi idade sanulu-resin-hitu (17) mai kra’ik la bele servisu no idade ne’enulu (60) ba leten la bele servisu.  Ami-nia kriteria mak ema ne’ebé servisu tenke ho idade sanulu-resin-hitu (17) to’o ne’enulu (60). Ami mós iha kriteria pusentu haatnulu (40)  ne’e tenke ba feto hotu,  depois ema sira ne’e mos la bele servisu ba iha governu. Prioridade ba sira ne;ebe tenke persija dunik servisu ne’e.  Bainhira ami halo rejistrasaun ami  revista kedas se tinan liu entaun ami troka, Xefe – Aldeia identifika fali ema seluk.

Kona-bá  ema vulneravel sira ne’e  ami konsidera hanesan ema sira faluk ou ema sira idozu sira, difisiente sira, dala ruma sira balun difisiente sira ne’e balun servisu  todan la bele ami kontratu servisu seluk fali”.

Diretora Ejekutiva Radiu Rakambia Sra Cristiana Ximenes Belo dadalia  ho Sefi Democratic Governance Unit, Kona-Bá UNDP nia servisu hamutuk ho Komunidade iha aldeia 42. Iha kaikoli,, Dili, Timor-Leste, Kinta – Feira. (7/10/2021). Photo by: Gustavo Belo Soares

Iha parte seluk Xefi Democratic Governance Unit,  Sr. Youngchan kim ho ninian ekipa informa bá diretora ejekutivu Radiu Rakambia  kona-bá montante orsamentu ne’ebe aloka ba atividades ne’e, no mos materials ne’ebe sira oferese.

 Haktuir,  Sr.Kim. “Ida ne’e hala’o ho susesu grasas bá finansiamentu primeiro husi ita-nia governu Timor-Leste ne’ebé osan ne’e tun husi ADB,  ADB ninia fundu kona-bá responde dezastre klimátika sira hanesan ne’e no mós husi governu Japan no Korea ino osan oituan husi UNDP

 Montante osan ami la bele dehan governu ne’e fo barak liu no oitoan liu, mai-be  atu dehan de’it katak,  se mak iha leten liu iha fundu ida ne’e mak embaisada Jepan, no embaisada jepan fo bá ADB, ADB fo bá governu Timor – Leste no governu fo bá UNDP atu implementa maibé depois UNDP fo oitoan no embaisada korea fo oitoan  hamutuk  Milaun ida pontu tolu (1,3 miliaun).                                         

Ami fo tipu material rua (2), primeiro bá iha sira ne’ebé mak servisu ne’e no komunidade, bá sira servisu ne’e ami fo sira-nia faru, sapéo, botas, meias, luvas, masker atu nune’e bele proteje sira  depois ho fatin be’e nian para sira tau be’e hodi hemu.  Ba komunidade sira, ami fo material hanesan gerobak, enxada,  karau dikur, kanuru, ai-sarkesak sasan sira ne’e ami fo bá komunidade, ami hola la’os iha kompañia maibé iha komunidade sira, segundu ami mós fo servisu bá iha komunidade balun atu halo garfu ajuda fo fali material ne’e ba komunidade sira,  sasan sira ne’e ami hola iha área parte husi Metinaru, Liquisa, Taibiesi no  Ainaru.

Sasan hirak ne’ebe oferese solidaridade husi UNDP sosa direita husi  produtu komuidade laos sosa husi kompania. Alende ne’e sasan balun ne’ebe komunidade uja hotu tenki rai fali iha sede suku.

“Defisiensia sira hanesan tilun la rona entaun ami fo fali servisu bá sira solda fali garfu, depois  ami fo fali bá komunidade sira uza, ami-nian hakarak osan sira ne’e bá fali komunidade la’os bá kompañia, depois material sira ne’ebé mak ami fo bá kada ema hanesan faru ne’e sira nian ona, maibé hanesan enxada ne’e sira tau fali iha sede-suku para  atu limpeza fila fali, bá futuru sira bele uza fali.

Iha ne’e hau hakarak temi pontu tolu(3) ne’ebé importante liu, primeiro ami kolabora hamutuk ho sefope tam-bá sefope mós fo sira-nia ema atu halo kolabora hamutuk hod haré projetu ne’e la’o halo nusa, tam-ba UNDPnia projetu ida ne’e hanesan refleta ho sefope nia projetu ida uluk ho dolar tolu $3, tam-ba UNDP nia osan ne’ebé fo bá partisipante ne’e dolar lima $5 kada ema ida, entre loron ruanulu resin rua (22) ne’e partisipante ida simu dolar atus ida sanolu (110).

projeitu  emerjensia “Hamutuk Serbi Komunidade” ne’ebe realiza husi UNDP hetan  susesu tam-ba iha servisu no kolabarasun  hamutuk husi UNV (United Nation Volunteer)

Ami nia projeitu ne’e lao diak los tam-ba  iha servisu no kontribuisaun maka’as  husi UNV (United Nation Volunteer). Sira ne’ebe iha esperiensia tempu hirak ne’e. Ami hanesan tau objetu ba jovem feto no mane sira ne’ebe akaba husi universidade, sira hakarak hetan esperiensia. No hirak ne’ebe iha ona esperiensia  hamutuk ho UNDP hodi servisu bá komunidade, sira hatene ona ida ne’e mak halo servisu hotu-hotu, UNDP hanesan mata dalan de’it maibé buat hotu,  ki’ik to’o boot ne’e sira mak halo hotu”. Katak Sr. Kim

Share78Tweet49SendShare14
Previous Post

Progresu Epidemolojia Kazu COVID-19 no Vasinasaun Iha Timor – Leste lao ho susesu

Next Post

South-South Cooperation has a significant role to play in supporting Timor-Leste’s development

Redi Mídia Timor-Leste

Redi Mídia Timor-Leste

Next Post
UN Timor - Leste Resident Coordinator, Mr. Roy Travedy have bring solution to the Vulnerable peoples live in Timor - Leste

South-South Cooperation has a significant role to play in supporting Timor-Leste’s development

Discussion about this post

Popular

  • VOICES: COVID-19 Fo Impaktu Ba Ekonomia Povu Timor – Leste. Governu Fahe Aihan Produtu Lokal Liu Husi Programa Sesta Bazika Hodi Responde.

    VOICES: COVID-19 Fo Impaktu Ba Ekonomia Povu Timor – Leste. Governu Fahe Aihan Produtu Lokal Liu Husi Programa Sesta Bazika Hodi Responde.

    1200 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Sigaru Iha Kimika 700 Fo Impaktu Ba Fuan

    1 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Hakbi’it Ekonomia Feto no Familia iha Agrikultura.

    1 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Ministeriu Saude apela no husu asaun preventiva atu hapara kazu moras dengue iha Timor-Leste.

    1 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Lansamentu Relatóriu  Preliminarìu Sensus 2022. Selebrasaun ba Mundu ho Populasaun Biliaun 8

    1 shares
    Share 0 Tweet 0

Browse by Category

  • Avizu
  • in English
  • Internasional
  • Investigasaun
  • Istoria
  • Podcast
  • Tetun

Recent News

GLRAS : Realiza Workshop Konsultasaun Nasionàl ba Planu Estràtejiku Tinan Lima Setòr Saùde

GLRAS : Realiza Workshop Konsultasaun Nasionàl ba Planu Estràtejiku Tinan Lima Setòr Saùde

September 27, 2023
UN LDC5: Timor – Leste Has Not Yet Met the Graduation Criteria

UN LDC5: Timor – Leste Seidauk Priense Kriteria Graduasaun

June 16, 2023
  • About
  • Advertise
  • Privacy & Policy
  • Contact

© 2022 RMTL. Copy Rights Reserved. Hosted by Kalohan.NET

No Result
View All Result
  • Home
  • Istoria
    • in English
    • Internasional
    • Tetun
  • Investigasaun
  • Podcast
  • Publisidade
  • Avizu
  • Livestreaming
  • Contact

© 2022 RMTL. Copy Rights Reserved. Hosted by Kalohan.NET

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
error: Content is protected !!